Nemoguće je saznati podatak koliko je građana BIH napustilo BIH. No ono što je moguće vidjeti okom, jeste da su sarajevski mediji prepuni lica gotovo nasmijanih voditeljica koje “zabrinuto” šire stihiju iseljavanja iz Livna. Toliko je pražnjenje Livna spomenuto u Sarajevo da čovjek pomisli da reporteri BHTV-a i FTV-a ne napuštaju Livno. Dok su ga svi ostali eto napustili.
Drugi podatak koji bode oči je da su redovi u Bosni pred stranim ambasadama a da se o tome ne izvješćuje. Ono što se da isčitati po bosanskim forumima jesu i priče kako je SDA strogo “predložila” svojim medijima da se ne izvještava o iseljavanju Bošnjaka kako se time ne bi poticalo novo iseljavanje. I kako bi se ujedno sačuvao obraz SDA-u koja je bila obećala 100.000 novih radnih mjesta.
Neke bosanske hodže primjećene su na gradilišnim poslovima u Austriji. Hodže se financiraju direktno od vjernika. Hodža na mješalici znači da je nestalo cijelo naselje.
To su te neke priče koje nećete vidjeti na “našim” TV kućama. Javnim emiterima najvećeg nacionalizma u zemlji.
Bosnu i Hercegovinu od početka 2018. godine napustilo je više od 5.600 građana, zabrinjavajući su podaci koje je iznijela predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić-Komarica.
– U tome prednjači područje Posavine, odakle se u prva četiri mjeseca ove godine odselilo stotinjak kompletnih obitelji, među kojima su i mladi bračni parovi sa djecom – kazala je Zukić-Komarica za Vijesti.ba
Na odlazak ”trbuhom za kruhom” građani se uglavnom opredjeljuju zbog teške ekonomske situacije, besperspektivnosti i nepoštivanja njihovih elementarnih ljudskih prava.
– Strašno je da masovno odlaze i kompletne porodice. Neke ljude čak ni radni odnos ne sprečava da odu – poručila je Zukić-Komarica.
Kao primjer navela je jednu ženu koja je u inozemstvo prvobitno otišla da radi kao medicinska sestra, ali se skoro vratila po djecu i supruga.
– U jednom selu u Modriči svaka druga kuća je zaključana. To je zaista tužno – dodala je Zukić-Komarica.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, bh. građani najviše odlaze u Njemačku, potom u Austriju, Švedsku, Norvešku, SAD, Holandiju, Australiju i Švicarsku.
– Nedavno smo završili jedno veliko istraživanje u 27 gradova koje je trajalo dva mjeseca, u okviru kojeg smo sa 54 volontera obišli 1.051 socijalno ugroženu porodicu. Prikupili smo kompletne podatke i socijalnu kartu tih ljudi za koje trebamo u narednom periodu osigurati pomoć. Radi se o ljudima koji žive na granici siromaštva, a među njima je i dosta mladih bračnih parova – govori Zukić-Komarica.
Prema njenim riječima, da bi se ovaj problem riješio, država mora iznaći načina da pomogne svakoj lokalnoj zajednici, a to je jedino moguće s jasnom, ozbiljnom i transparentnom strategijom koju moraju izraditi i usaglasiti organi vlasti na svim nivoima.
Podsjetimo, od sredine 2013. pa do kraja 2017. godine BiH je napustio 151.101 stanovnik, od čega se iz FBiH iselilo 68.068, iz RS 68.278, a iz Distrikta Brčko 14.755 osoba. U tom periodu najviše građana odselilo se iz Unsko-sanskog kantona (18.110), zatim Tuzlanskog kantona (8.252), te Livanjskog kantona (7.053), dok je najbolja situacija u Bosansko-podrinjskom kantonu, koji je od jula 2013. godine ostao bez 623 stanovnika.
Samo u toku 2017. godine našu zemlju napustilo je 35.377 osoba, od čega FBiH 18.564, RS 13.313, a Distrikt Brčko 3.500.
wpDiscuz