Obitelj Malcolma X-a, poznatog borca za ljudska prava i ikone afroameričkog pokreta, podnijela je tužbu vrijednu 100 milijuna dolara protiv FBI-a, CIA-e i njujorške policije. Optužuju ih da su svjesno dopustili atentat koji se dogodio prije gotovo 60 godina, 21. veljače 1965., u Audubon Ballroomu u New Yorku, gdje je Malcolm X ubijen dok je držao govor.
Tužbu su podnijeli članovi njegove obitelji, uključujući kćer Ilyasah Shabazz, uz tvrdnje da su navedene agencije prikrivale dokaze i bile svjesne planiranja ubojstva, no nisu poduzele potrebne mjere da ga spriječe. Na konferenciji za novinare odvjetnik obitelji, Ben Crump, izjavio je da su “ove institucije udružile snage kako bi omogućile atentat na jednog od najvećih mislilaca 20. stoljeća”. Tužba je predstavljena u memorijalnom centru na mjestu gdje je Malcolm X ubijen, dodajući emotivnu težinu povijesnom kontekstu.
Povijesni kontekst
Malcolm X bio je nacionalni glasnogovornik Islamske nacije, organizacije afroameričkih muslimana koja je promicala separatizam crnaca kao odgovor na sustavnu rasnu nepravdu u SAD-u. Njegovi karizmatični govori i radikalni stavovi o rasnoj jednakosti učinili su ga jednim od najutjecajnijih, ali i najkontroverznijih figura američkog društva u 20. stoljeću. Nakon što je proveo više od deset godina u Islamskoj naciji, Malcolm X ju je napustio 1964. godine i ublažio svoje stavove o rasnoj separaciji, što je izazvalo prijetnje smrću od bivših suradnika.
Atentat su izvršila trojica muškaraca, uključujući Talmadgea Hayera, pripadnika Islamske nacije, koji je priznao sudjelovanje. Međutim, desetljećima su kružile teorije da su američke sigurnosne agencije znale za zavjeru, ali su je namjerno ignorirale ili čak podržale.
Šira perspektiva
Ova tužba dolazi u trenutku kada se ponovno preispituje povijesna uloga američkih sigurnosnih službi u slučajevima političkih atentata tijekom 20. stoljeća. Malcolm X, zajedno s drugim ključnim figurama poput Martina Luthera Kinga Jr., simbolizira borbu protiv rasizma, što ovu tužbu čini ne samo pravnim, već i povijesnim presedanom.
Moguće posljedice
Ako sud prihvati tvrdnje obitelji Malcolma X-a, ishod bi mogao rezultirati ne samo financijskom odštetom, već i otkrivanjem dokumenata koji bi rasvijetlili dosad nepoznate aspekte djelovanja američkih sigurnosnih agencija tijekom razdoblja borbe za građanska prava. Ovo bi moglo dodatno potaknuti rasprave o ulozi države u represiji političkih lidera iz manjinskih zajednica.
Islamska nacija (engl. Nation of Islam, NOl) je organizacija afroameričkih muslimana osnovana 1930. godine u Detroitu, SAD. Njezin temeljni cilj bio je poboljšanje društvenog, duhovnog i ekonomskog stanja Afroamerikanaca u vrijeme kada su bili suočeni s ekstremnim rasizmom, segregacijom i diskriminacijom.
Islamska nacija razlikuje se od tradicionalnog islama. Pod vodstvom Elijaha Muhammada, njezina ideologija promovirala je separatizam crnaca, duhovnu regeneraciju, ekonomsku neovisnost i stvaranje vlastite afroameričke nacije unutar SAD-a. Propovijedali su da su Afroamerikanci “izabrani narod”, dok su bijelce opisivali kao tlačitelje i povijesne neprijatelje crne rase.
Malcolm X i Islamska nacija
Malcolm X se pridružio Islamskoj naciji dok je bio u zatvoru krajem 1940-ih. Postao je ključna figura organizacije te je svojom karizmom i elokvencijom privukao nacionalnu i međunarodnu pažnju. Njegovi govori, koji su otvoreno osuđivali rasnu nepravdu i zagovarali pravo Afroamerikanaca na samoobranu, učinili su ga glasnogovornikom organizacije.
Međutim, nakon više od deset godina unutar pokreta, Malcolm X napušta Islamsku naciju 1964. godine zbog ideoloških i osobnih razmimoilaženja s Elijem Muhammadom, liderom organizacije. Njegovo razočaranje dodatno je potaknuto otkrićem moralnih skandala unutar vodstva organizacije. Napuštanjem Islamske nacije, Malcolm X prihvaća ortodoksni islam i osniva vlastite organizacije: Muslim Mosque Inc. i Organizaciju afroameričkog jedinstva (Organization of Afro-American Unity).
Nakon putovanja u Meku (hadž), Malcolm X ublažava svoja stajališta o rasnoj separaciji i počinje promovirati jedinstvo ljudi svih rasa u borbi protiv nepravde. To je dodatno razgnjevilo pojedince unutar Islamske nacije, što je pridonijelo napetostima koje su kulminirale atentatom na Malcolma X-a 1965. godine.
Kontroverze oko Islamske nacije
Islamska nacija i danas izaziva podijeljena mišljenja. S jedne strane, priznata je zbog poticanja samopouzdanja i poduzetništva među Afroamerikancima u vrijeme brutalne rasne diskriminacije. S druge strane, kritizirana je zbog radikalne retorike, promoviranja separacije i optužbi za povezanost s nasiljem, uključujući atentat na Malcolma X-a.
wpDiscuz
