Odluka o žalbi na presudu ‘Kovačević protiv BiH’, ovisi o agentici Harisi Bavčić v.d. zastupnice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Zbog važnosti same presude i njenog utjecaja na put BiH ka Evropskoj uniji, bilo bi potrebno da Bavčić zatraži i mišljenje resornog ministarstva ili čak Vijeća ministara BiH.
Činjenica je da već šesti put Evropski sud za ljudska prava utvrđuje da Bosna i Hercegovina krši ljudska prava građana u procesu izbora za funkcije u institucijama vlasti, pa je pitanje ima li žalba uopće smisla.
Dakle, žalba ne uklanja činjenicu da BiH krši ljudska prava, a interes u žalbi vide isključivo HDZ BiH i Zagreb kojima je ovom presudom izbijen ‘as’ iz rukava, koji su mislili povući u vrijeme koje dolazi, a za kada je planirana nova reforma Izbornog zakona BiH. Jer ovom presudom ‘mrtva je’ priča o legitimnom predstavljanju.
Osim HDZ BiH i Vlada Hrvatske također je jako zainteresirana za Izborni zakon BiH (!?), i uprkos presudama oni čvrsto stoje na retrogradnim stajalištima koji uključuju legitimno predstavljanje. Hrvatski narodni sabor bijesan je zbog presude, a vjerovatno i zbog činjenice da lobiranja nisu urodila plodom, pa sada vide šansu da preko žalbe ponište presudu Kovačević.
Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Gabriele Kucsko-Stadlmayer je sutkinja koja je izdvojila svoje mišljenje, a upravo njime maše HDZ i Hrvatska, a što se može dovesti u vezu sa eventualnim podnošenjem žalbe. A, o tužbi Kovačevića znali su predstavnici HDZ-a BiH, pa se prema tvrdnjama naših izvora još 17. maja na Islandu kada je zasjedalo Vijeće Evrope govorilo o tome i lobiralo na sudije. Nema sumnje da je jedno od ključnih uloga igrala generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić.
Kasnije, kada su saznali kakva je presuda, i prije zvanične objave hrvatski mediji obrušili su se na sudiju ESLJP Farisa Vehabovića. Tako je Večernji list, odnosno autor Zoran Krešić 6. avgusta 2023. godine bavio se Vehabovićem, pišući o tome da mu je prije dvije godine istekao mandat. Nazvali su ga bošnjačkim lobistom!?
No, sve to nije spriječilo sudije u Strazburu da u posljednjoj presudi ‘Kovačević’ utvrde da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegiran položaj u sadašnjem sistemu.
Sve to, iako tvrde suprotno, ne zanima Dragana Čovića, pa će učiniti sve da se žalba uputi, a što bi presudu dovelo pred veliko vijeće.
Pravilo 73. glasi:
„U skladu s člankom 43. Konvencije, svaka stranka u predmetu može iznimno, u roku od tri mjeseca od dana izricanja presude vijeća, dostaviti u pisanom obliku Sekretarijatu zahtjev da se predmet uputi velikom vijeću. Stranka je obavezna u svom zahtjevu pobliže odrediti važno pitanje koje utječe na tumačenje ili primjenu Konvencije ili dodatnih protokola, ili ozbiljno otvoreno pitanje općeg značaja, koji po njenom mišljenju zaslužuje da ga razmotri veliko vijeće.
Odbor sastavljen od pet sudija velikog vijeća, osnovan u skladu s pravilo 24. stavom 5., ispituje zahtjev samo na temelju postojećeg spisa predmeta. On prihvaća zahtjev samo ako smatra da taj predmet zaista otvara takvo pitanje ili problem. Odluka o odbijanju zahtjeva ne treba biti obrazložena.
Ako odbor prihvati zahtjev, veliko vijeće odlučuje u predmetu presudom“.
S obzirom da je hrvatski premijer Andrej Plenković otvoreno priznao da je lobirao kod visokog predstavnika Christiana Schmidta za nametnuta rješenja u izbornoj noći, ne treba imati sumnju da će učiniti sve da se ova značajna presuda eventualno poništi!
Jednako kao što Christian Schmidt namjerava 13. i 14. septembra organizirati sastanak u Vijeću Evrope opet zajedno sa generalnom sekretarkom Vijeća Evrope Marijom Pejčinović Burić, a kako bi se zaštitio od posljedica nadolazeće presude po apelaciji Demokratske fronte protiv njegovih nametnutih rješenja.
Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava zatražio je izjašnjavanje od OHR-a u vezi sa amandmanima Christiana Schmidta na Ustav FBiH u julu 2023. godine.
I nema sumnje da je sva žurba HDZ-a u vezi izmjena Izbornog zakona bila upravo zbog ovih apelacija, a njihov strah od presuda je postao stvarnost, zato ne treba imati sumnje da će u Briselu, ali i na drugim mjestima, povući svaku vezu ne bi li lobiranjima ‘kupili’ pojedine sudije u Strazburu te tako onemogućili Sud da nastavi maksimalno ozbiljno slijediti evropske pravne norme, o čemu svjedoče presude obespravljenih građana protiv BiH.
wpDiscuz
