Nova šansa za BiH: Biden vratio fokus na konstitutivnost

ve kompliciranije geopolitičke okolnosti u Europi i Bliskom istoku pokazuju se kao šansa za rješavanje unutarnjih političkih problema u BiH.
Piše: Jurica Gudelj, Dnevnik.ba
Izbjeglička kriza koju će nakratko zaustaviti samo oštra zima, a samo da bi na proljeće rijeke ljudi počele teći još većim intenzitetom, kontinuirana prijetnja terorističkim napadima i poljedična panika širom Europe, jačanje utjecaja ideologije tzv. Islamske države, ”zatezanje” odnosa između Rusije i Turske, pa čak i posljednji incidenti unutar BiH koji se dovode u vezu s ekstremnim islamizom; sve to zapravo može imati značajno pozitivan utjecaj da BiH izađe iz unutarnje političke krize.
„BiH je država tri konstitutivna naroda“, istaknuto je tijekom sastanka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i američkog potpredsjednika Joea Bidena tijekom samita Brdo-Brijuni.
Upravo je u toj rečenici sadržana suština zbog koje BiH (p)ostaje crna rupa u srcu Europe, ali i šansa za izlazak iz političke i ekonomske krize koja se odavno za građane BiH pretvorila u noćnu moru.
Zadnja stvar koje je u ovom trenutku potreba i Europi i Americi je politička kriza u BiH. Iako su Amerikanci imali ”svoje prste” u političko-društvenim eksperimentima koji su rezultirali fenomenima Komšić i Lijanović, platformaškom Vladom FBiH, i nizom drugih potpuno promašenih intervencija ”međunarodne zajednice” u unutarnje odnose BiH, upravo činjenica da Biden shvaća važnost principa konstitutivnosti naroda u BiH je iznimno ohrabrujuća.
U ovom trenutku strukturu vlasti na svim razinama u BiH čine stranke koje priznaju ustav i pokušavaju poboljšati sadašnja pravila političke igre koja, pak, neprestano generiraju političku krizu. Izuzetak je DF u Vijeću ministara, no njihove poziicje uskoro bi trebao popuniti SBB koji želi reforme.
Permanentna politička kriza u BiH proistječe iz manjkavosti Izbornog zakona BiH koji omogućava da jedan narod drugom nameće političke predstavnike (fenomen Komšić, platformaška Vlada FBiH), čime se u pitanje dovodi upravo konstitutivnost naroda.
Politička i posljedično ekonomska kriza, međutim, naposljetku uvijek rezultiraju sigurnosnim problemima – i to je razlog zbog kojeg bi BiH jako brzo mogla pokrenuti neke stvari s mrtve točke.
Nema ulaska u EU bez provođenja presude Sejdić-Finci, kojom se upravo treba riješiti pitanje političkoga predstavljanja u BiH.
Svi relevantni unutarnji i međunarodni faktori su shvatili da u BiH žive konstitutivni narodi, oni su tvorci ove države. Dok se njihova prava ne reguliraju preciznim zakonima, i njihove ustavne i politčke pozicije ne izjednače – BiH neće biti stabilna država, te će kao takva ostati rasadište kojekakvih anticivilizacijskih ideologija. U ovom trenutku to je barbarsko-mračnjačka i sektaška ideologija tzv. Islamske države, no već sutra to mogu biti neke druge neljudske ideje.
Europa ima prvorazredni interes da je njen jugoistok (posebno BiH i Kosovo) stabilan.
Ako Europa predugo ostavi BiH izvan Unije, onda bi i rusofiln ideja mogla dobiti širi krug pristaša od užeg Dodikovog kabineta, a turkofilna i izvan krugova SDA i Islamske zajednice.
Svjesni su toga i u SAD-u i u EU. Antisistemske snage unutar BiH (SDP i DF) uskoro više nigdje neće biti u vlasti i neće biti zapreka provođenju osnovne reforme koja je potrebna ovoj zemlji – izmjenama Izbornog zakona BiH.
U BiH nije problem šačica ekstremista koji žive po bosanskim zabitima. Problem je što je država nesposobna obračunati se s tom šačicom potencijalnih terorista i zbog toga i SAD i Europa žele stabilnu BiH. Nije problem što Hrvati žele svoje legitimne  političke predstavnike, nego je problem što je država nestabilna jer netko zloupotrebljava manjkavosti ustavnih i zakonskih rješenja u državi.
Ne pomažu EU i SAD nama jer nas vole, nego jer je stabilna BiH u njihovom interesu. Na nama i našim političkim elitama je da iskoristima ovaj zapravo povoljan politički momenat. S jedne strane nema u vlasti antisistemskih faktora poput DF-a i SDP-a s druge imamo odličan ”vjetar u leđa” od međunarodne zajednice.
Dnevnik.ba