Nova otkrića u Saloni imaju senzacionalnu vrijednost: “Ovo će biti svjetska senzacija poput Pompeja”

Najnovija otkrića u Saloni pokazuju da je taj lokalitet gotovo za trećinu veći nego što se do sada znalo te potvrđuju da je antička Salona bila velik grad na iznimno važnom strateškom položaju Rimskoga carstva, a vrijednost tih otkrića je, po mišljenju konzervatora, senzacionalna.

“Ova otkrića i njihova prezentacija uskoro će postati velika arheološka senzacija poput svjetski poznate Akvileje i Pompeja i imat će značajan udjel u gospodarskom razvitku grada Solina”, rekao je za Hinu pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu Radoslav Bužančić.

Na prezentaciji Salone radit će se kroz naraštaje i u budućnosti, rekao je, napomenuvši da će neki novootkriveni nalazi poput mozaika biti prezentirani u Kulturnom centru. “To nije jedan projekt, nego puno projekata s istim ciljem, financiranih iz različitih izvora”, ističe Bužančić dodajući da je “proces fizičke prezentacije Salone u gradu i izvan njega vezan uz buduća istraživanja i prostorno planske politike grada koju će Ministarstvo kulture i medija kao i uvijek do sada podržati”.

Najnovija istraživanja provedena južno od Gospina Otoka na lijevoj obali Jadra, otkrila su dijelove gradskih bedema koji daju novu sliku Salone i pokazuju da je taj antički grad bio veći nego što se mislilo. Ti se bedemi, objašnjava Bužančić, pružaju južno od Gradine sve do ulice Marka Marulića, odakle skreću na zapad do Širine.

Analizom arheoloških istraživanja utvrđeno je, naglašava, da se Gospin otok, kao i čitav dio grada do Marulićeve ulice nalazio unutar Salone. U arheološkim istraživanjima na Širini pronađeni su zidovi koje poznajemo iz nacrta iz 19. stoljeća, ali i kule koje nisu tada bile ucrtane, kao i gospodarski sklopovi zgrada unutar tih zidina.

Novi nalazi bacaju potpuno novo svjetlo na antičku Salonu

Novi nalazi, ne samo bedema južnoga dijela grada, nego senzacionalni nalazi monumentalnih građevina i infrastrukture te nalazi kamene plastike i skulpture koji su pronađeni u tim istraživanjima, donose potpuno novo svjetlo na antičku Salonu, ističe Bužančić

Posebno među njima izdvaja “carsku građevinu s mozaicima između pošte i samostana sestara Služavki Malog Isusa, antičku cestu s golemim kanalom nasuprot istog samostana, velike terme koje su samo dijelom istražene na potezu od Tuđmanove ulice do zgrade Gradske uprave, kao i južna vrata grada koja su locirana pod cestom u ulici Petra Krešimira IV. zajedno s ranije pronađenim plovnim kanalom i mostom sjeverno od Tuđmanove ulice”.

Salona je, objašnjava Bužančić, iznimno velik rimski grad s ilirskim i grčkim korijenima. Bio je luka Delmata sve do Augustova doba, kada se počinje razvijati kao važno urbanističko središte Ilirika, podižu se novi zidovi i monumentalna vrata, forum i hramovi.

Dinastija Flavijevaca ostavila je uspomenu na svoju vladavinu u golemom amfiteatru sagrađenom zapadno od staroga grada, a u vrijeme Marka Aurelija, sredinom 2. stoljeća poslije Krista, grad obzidan bedemima i kulama dostiže veličinu onog što se, napominje Bužančić, do nedavno smatralo antičkom Salonom.

“Bio je to značajan grad na važnom strateškom položaju, centar Ilirika, koji je upravo zbog toga puno puta porušen i pregrađen. Doživio je procvat u periodu od nastanka rimskog carstva do Gotskih ratova, obnovljen u velik i važan kasnoantički centar, sa sjedištem goleme nadbiskupije koja je sezala do Save i Dunava na sjever, uništen u provali Avara i prepušten Hrvatima koji su upravo na ruševinama Salone podigli središte svoje srednjovjekovne države”, objašnjava.

Salona, ističe Bužančić, ima veliku važnost za hrvatsku povijest i državnost te edukativni karakter koji sa sobom nosi poznavanje tako važnog antičkog centra Mediterana. Po njegovim riječima, ona je i golem kršćanski arheološki lokalitet s poviješću koja seže do apostolskih vremena.

Istraživanja Salone će se nastaviti

Najnovija otkrića u Saloni djelo su umijeća i stručnosti hrvatskih konzervatora. Naši konzervatori, smatra Bužančić, nikad nisu zaostajali za talijanskim, a Salona je bila bolje zaštićena od glasovitih Pompeja koji su prije nekoliko godina doživjeli veliku devastaciju kada su se čitavi dijelovi atraktivnih antičkih građevina srušili.

“Nekad su građevine u Saloni bile uništavane da se ne bi neprijateljska vojska njima koristila kao utvrdama, ali je gradnja ipak bila toliko čvrsta da se pored svega toga nije potpuno uništila”, objašnjava Bužančić.

Dodaje da su dijelovi arhitekture koji su do danas djelomično očuvani kao ruševine nekad iznimno osjetljivi na potres. “To može biti velika opasnost, posebno ako je riječ o vitkim stupovima nad kojima se nalaze dijelovi masivne konstrukcije”, upozorava Bužančić.

U Solinu godinama postoje zaštitna arheološka istraživanja koja, podsjeća, obavezno prethode građevinskim radovima, a financira ih investitor. Sustavna arheološka istraživanja Salone financiraju se iz državnog proračuna te iz EU fondova, a neka istraživanja sufinancira i Grad Solin.

Istraživanja Salone će se nastaviti. Tako će se nastaviti proširivati uvidi u drevnu antičku prošlost sadašnjeg solinskog kraja. Nova otkrića su premošćivanja gotovo dvomilenijske vremenske distance između sadašnjeg Solina i nekadašnje Salone, utvrde Rimskog carstva u Dalmaciji. Uzbudljiva arheološka priča o Saloni pretvara se u perspektivni magnet za goste.