Normaliziranje hrvatsko – bošnjačkih odnosa ključ je za stabilnu BiH

Ova izjava i potezi bošnjačkih stranaka u predizbornoj kampanji možda najavljuju zaokret u dijelu bošnjačke politike koja se u ovom ciklusu odrekla biranja hrvatskoga člana Predsjedništva. No, riječ je o prividnoj relaksaciji odnosa između Mostara i Sarajeva. Jer puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se politički predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju. Predsjedništvo je važno u operativnom i još više u simboličkom smislu, no ono bi trebalo biti tek prvi korak kako bi došlo do normaliziranja uništenih hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa. Prije svega, riječ je o izboru izaslanika u Dom naroda FBiH. Domovi naroda u pluralnim europskim državama upravo postoje kao mehanizmi zaštite kolektivnih prava. Prijevara dijela bošnjačkih stranaka koje iz većinskih bošnjačkih županija biraju Hrvate koji ni na neizravan način nisu izraz volje hrvatskog biračkog tijela najveća je opasnost koja prijeti provedbi većinske hrvatske biračke volje nakon općih izbora. Upravo bi se tu mogla lomiti koplja oko stvaranja nove nelegalne platforme koja će isključiti biračku volju jednog od tri državotvorna naroda u BiH. No, ovaj put posljedice takve hegemonijske politike hrvatsko-bošnjačke odnose dovele bi do točke u kojima više nema povratka i mogućnosti bilo kakve političke suradnje. Rješenje za veliki broj problema glede izbora legitimnih hrvatskih predstavnika u zakonodavna tijela vlasti je osnivanje većinske hrvatske izborne jedinice što je prijedlog hrvatske strane koji veliki dio bošnjačkih političara odbacuje. Tu je i stalni udar dijela bošnjačkih stranaka na hrvatsku ministarsku kvotu u Vladi FBiH. O kakvom je podređenom položaju Hrvata u federalnom izvršnom tijelu riječ govori podatak da je nakon Petritschevih ustavnih promjena bošnjačkih pozicija osam, a hrvatskih pet. I takav podređeni položaj dio bošnjačkih stranaka želi dodatno oslabiti. Jedan od stalnih problema je i preglasavanje u institucijama vlasti na svim razinama. Poseban kamen spoticanja između Mostara i Sarajeva je i razvlašćivanje županija te pokušaj dovođenja do njihovog potpunog financijskog kraha i besmisla njihovog postojanja. “Na djelu je smišljeni politički plan potkradanja županija s hrvatskom većinom”, riječi su predsjednika Vlade ZHŽ-a Zdenka Ćosića kada je govorio o raspodjeli sredstava od PDV-a. Cijelo to vrijeme događa se i prelijevanje novca iz većinskih hrvatskih u većinska bošnjačka područja i kroz raspodjelu proračunskih sredstava na federalnoj razini subvencioniranjem gubitaša na većinskim bošnjačkim područjima, stoji u posljednjoj analizi na portalu Vecernji.ba.

Separatističke težnje

Pitanje ustroja Mostara te općina u središnjoj Bosni također stvara rascjep između dvije politike. S jedne strane bošnjačka politika u gradu na Neretvi traži elemente nacionalne zaštite kakvi su primjereni na višim razinama. Hrvatska strana se zalaže za hercegovačko središte bez podjela. No, ako ih bude, onda mostarsku formulu traži i u općinama u središnjoj Bosni gdje su posljednjih nekoliko mjeseci učestala ubojstva hrvatskih povratnika. I neprocesuiranje zločina koji su počinjeni i s jedne i s druge strane tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba također ne doprinosi politici normaliziranja odnosa. Odnosi na relaciji Mostar – Sarajevo ključ su jake i stabilne BiH s obzirom na stalne separatističke težnje u Banjoj Luci. Nova briselska BiH znači i europske standarde, to jeste ostvarivanje kolektivnih prava različitih segmenata u pluralnim državama. U ovom slučaju ona se poklapaju sa zahtjevima Mostara. Političko Sarajevo će se morati odlučiti. U protivnom, ova zemlja će se i dalje suočavati s predpolitičkim pitanjima 19. stoljeća umjesto životnih pitanja od pokretanja proizvodnje, sustavne socijalne zaštite, ulaganja u obrazovanje…

Zabrana javnog RTV servisa nezabilježen slučaj u Europi

Najvidljiviji primjer odnosa Sarajeva prema Mostaru, koji postaje zaštitni znak neravnopravnosti, je zabrana osnivanja javnoga RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu javnoga RTV servisa BiH. To je nezabilježen slučaj u europskoj medijskoj politici. Eurozastupnica Dubravka Šuica navodi kako je stabilnost BiH i ispunjenje kriterija jedan od glavnih uvjeta na putu prema EU. “Jedan od tih uvjeta je i kvalitetna jezična zastupljenost te informiranje na hrvatskom jeziku. Zato će vlasti u Sarajevu morati odlučiti žele li da BiH slijedi europski put, a ja sam sigurna da žele”, rekla je Šuica javljajući se iz Bruxellea na nedavno održanom okruglom stolu posvećenom javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku u BiH.

vecernji.ba