Dom naroda je uvjet mira postignutog u Washingtonu i Daytonu te je ujedno brana i garant ravnopravnosti malobrojnijih Hrvata u suživotu s brojnijim Bošnjacima. Hrvati su u Washingtonu pristali mijenjati teritorijalni federalizam za institucionalni federalizam.
Svako smanjenje ovlasti Doma naroda diranje je u osnovni uvjet mirovnog ugovora zbog kojeg su Hrvati pristali biti dijelom Federacije i bez obzira što je Schmidt vratio natpolovično odlučivanje u Dom naroda , kod imenovanja Vlade Federaije, dirati u ovlasti tog doma, kod isticanja veta, nije ništa drugo nego diranje u samu jezgru Ustava.
Umjesto da je prema presudi Ustavnog suda u slučaju Ljubić ali i u slučaju Čolak, konačno postupio u skladu s Ustavom i zaštitio ulogu Doma naroda, te oduzeo pravo SDA-u da u klub Židova, Srba i Hrvata ubacuje svoje ljude, Schmidt nameće amandman kojim ograničava ovlasti Doma naroda. To je nedopustivo, odvratno i bijedno.
Pogotovo nakon činjenice da je Dom naroda bio i ostao zadnja brana od majorizacije. I osnova postojanja Federacije.
Donošenjem ovog nepotrebnog amandmana koji uopće nije razmatran na Ustavnom sudu BIH niti postoji imperativ da se dira u njega, Schmidt je dokazao da se prepao islamističkih prosvjeda u organizaciji SDA u Sarajevu, i da ih Bakir nije zalud učinio.
Dakle Plenković nas otvoreno laže kada tvrdi da uvrede i prijetnje kod Schmidta ne pale. Očito je da su upalile. I očito je da Hrvati pravdu za sebe također trebaju tražiti na ulici!
Evo što stoji u priopćenju OHR-a:
Paket koji je Schmidt donio sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.
Ove mjere imaju za cilj poboljšati funkcionalnost Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i osigurati blagovremenu provedbu rezultata izbora iz listopada 2022. godine, objavio je OHR nakon što su najavljene izmjene izbornog zakona.
”Ovim mjerama utemeljuje se ambijent za daljnju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Daytonski mirovni sporazum i Ustav, uz istodobno sprječavanje zlouporabe ili paralize sustava.
Amandmani na Izborni zakon i Ustav Federacije
Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.
Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:
Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obvezna razmatrati akte drugog doma u određenom vremenskom roku.
Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BIH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obvezati kako će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
Pomoći da se spriječi zlouporaba vitalnoga nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.
Vitalni nacionalni interes
Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnoga nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda.
Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom povećava se broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen u vezi s ovim pitanjem i pitanjem primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.
Osigurati blagovremen izbor izaslanika za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obvezu u zadatom vremenskom roku.
Domovi naroda
Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga potpore koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominira maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva potpore jedanaest delegata, u narednim krugovima omogućit će se nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.
Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasovanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.
Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se potaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.
Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da osiguraju sudjelovanje građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Zastupničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obvezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.
Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju provedbe sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavik nudi svoju pomoć u vidu potpore za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana”, kaže se u Schmidtovoj odluci.
wpDiscuz
