NIŠTA SE NIJE PROMJENILO: State Department BH Hrvate smatra molitvenom zajednicom kojom se upravlja preko vlč. Mate Granića, izdajnika našeg naroda te njegovih političkih potomaka

A naslov je:

 

Kao da BH Hrvati nemaju svoje predstavnike, svoju zacrtanu političku volju, pa im treba ponovno Mate doći s lažnim obećanjem da još jednom potpišu samima sebi pucanje u glavu. Sve radi ljubavi prema Šeksu, Graniću i ostatku Tuđmanli-Isprdistana.

Ovaj naslov trebate pročitati zapravo ovako: Austrija je, u svom projektu neoaneksije BIH, platila lobistima u SAD-u, da zaprijete Graniću  i Šeksu optužnicama na osnovu presude za UZP da imaju na sve moguće načine pritisnuti BH Hrvate na novo ustavno uzmicanje ili Zagrebu idu optužnice. Kako bi se američka inicijativa prikazala prijateljskom naručit će se “friendly tekst” u austrijskoj Styriji a USA će poslati za veleposlanicu ženu hrvatskih korijena kako bi cijela stvar izgledala šljokičasto.

Upamet Hrvati, da se poslužimo političkim jezikom Al Qaede u BiH.

Tijekom saslušanja pred Vanjskopolitičkim odborom američkog Senata održanog prošloga tjedna senatorica Shaheen je istaknula kako su bosanskohercegovački “Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini i Hrvatska igra jako važnu ulogu u očuvanju mira u zemlji”.

– Molim vas, objasnite kako ćete raditi s hrvatskom Vladom kako biste ohrabrili nastavak pozitivnog djelovanja u smislu onog što se događa u Bosni i Hercegovini – pitala je diplomatkinju. Odgovor je donekle bio iznenađenje, osim dijela koji se tiče temeljnih postavki vezanih uz BiH o jednoj državi s dvama entitetima i trima konstitutivnim narodima.

Tri konstitutivna naroda

– SAD ostaje posvećen očuvanju suverentiteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Očito prema Okvirnom sporazumu iz Daytona, to je jedna zemlja s dvama entitetima i trima konstitutivnim narodima. Mogu potvrditi, ako budem potvrđena, radit ću s hrvatskom Vladom na angažiranju bosanskohercegovačkih Hrvata i njihovih suradnika kako bi podržali Vladine reforme. Ja bih bila poveznica između hrvatske Vlade i Hrvata iz BiH – rekla je Rayes čijem su saslušanju nazočila i dvojica njezinih sinova.

Posebno je znakovito ovo pitanje i značaj koji Hrvatskoj posvećuje američka administracija kao najvažnijem savezniku i partneru na Balkanu, jer se radi o državi koja je članica EU, a napose NATO saveza, te njezinoj iznimnoj posvećenosti potpori Ukrajini koja je suočena s agresijom Rusije.

Ova poruka buduće američke veleposlanice razumije se i kao nastavak aktivne potpore Washingtona daytonskom konceptu zemlje, ali i nastavku važnih reformi. Ponajprije izmjenama Ustava i Izbornoga zakona, na što snažno ukazuje administracija u Zagrebu te predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata.

Zahvaljujući upravo angažiranju američkog diplomata Matthewa Palmera i dužnosnice u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) prošle godine je održan serijal pregovora koji, nažalost, nisu uspjeli nakon dviju višednevnih rundi u Neumu odnosno Sarajevu. Upravo je na tragu tih razgovora prošle godine u Izborni zakon te Ustav Federacije BiH intervenirao, a proljetos još jednom objasnio smisao odluka visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt. Zahvaljujući tim intervencijama, za koje je imao ključnu suglasnost Washingtona i Londona te djelomično protivljenje dijela europskih metropola, politička i sigurnosna situacija u Federaciji BiH se stabilizirala. Čak i unatoč tome što je nastoji poremetiti SDFA savez, koji stalno poziva probošnjačku “trojku” koja je u vlasti s hrvatskim strankama HDZ-om BiH i HDZ-om 1990.

Očekuje se kako će američki diplomati nastaviti podupirati nastavak reformi, jednako tako i buduća veleposlanica Rayes, kojim bi se razriješili preostali prijepori u Federaciji BiH. A to se, prije svega, odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH prema načelima iz presude “Ljubić”, ali i odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kojima se traži omogućavanje njihova pasivnog biračkoga prava u utrci za vodeće pozicije u državi. Unutar te zadaće treba razriješiti i praksu preglasavanja Hrvata u državnome vrhu koju, posve sigurno, tvorci Daytonskog mirovnog sporazuma nisu zamislili na ovaj način. Zbog toga je te zbog pokušaja realizacije inicijative izgradnje nacionalne, bošnjačke države došlo do pogoršanja odnosa federalnih partnera koje SAD smatra ključnim kohezijskim tkivom države.

Iznimno je značajno što SAD smatra pozitivnom ulogu službenog Zagreba koji je poduzeo ključne korake kako bi se ubrzao put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Praktički, ključna je bila uloga premijera Andreja Plenkovića koji je prošle godine na Europskom vijeću izlobirao kandidacijski status za BiH.

Kontrola novca

U slučaju da BiH, pak, nastavi provoditi reforme, odnosno uspije prihvatiti nekoliko zakona iz te agende, već do kraja godine moglo bi se očekivati otvaranje pregovora s EU. Taj proces, posve sigurno, podupire i administracija SAD, ali i novi diplomati, čije se imenovanje očekuje.

Tako je kandidat za poziciju pomoćnika državnog tajnika SAD i voditelja Ureda za Europu i Euroaziju James O’Brien najavio kako ova administracija ima način zaustaviti poteze iz RS-a.

– Milorad Dodik kontrolira vlast u dijelu BiH. On želi kontrolirati resurse i sve pokroviteljstvo koje proistječe iz tih resursa u tom području. Dakle, imamo mogućnost smanjiti njegovu kontrolu nad novcem. To je dijelom ono što ga tjera da osporava državne procese. Mislim da mu s našim europskim kolegama, s visokim predstavnikom za provedbu Daytona, jasno stavljamo do znanja da je to što radi neprihvatljivo, da će za to biti jasne posljedice i da se treba početi povlačiti iz ovih pozicija. Vojna sila koja se tamo nalazi kritična je za sigurnost. Mislim da smo jasno stavili do znanja da je tu pod EUFOR ili kao NATO. Tu je u nekom svojstvu, bez obzira na sve, i njihova prisutnost je nužna – rekao je O’Brien, koji je jedan od autora Daytonskog sporazuma./HMS/