NIJE CENTRALIZACIJA SAMO U BIH: Zagreb četiri puta bogatiji od obale

Prvi put otkada je Hrvatska za potrebe statistike Europske unije podijeljena na kontinentalnu i jadransku, Financijska agencija usporedila je produktivnost tvrtki u dvjema regijama.

Prema računici Fine, u kontinentalnoj Hrvatskoj produktivnost rada (dobiva se dijeljenjem ukupne dobiti s ukupnim brojem zaposlenih u poduzećima) iznosila je 14.557 kuna, dok je u jadranskoj isti pokazatelj gotovo četiri puta manji, odnosno 4357 kuna.

Ukupan je poduzetnički prihod u 14 županija svrstanih u kontinentalnu regiju iznosio 490 milijardi kuna, uz pripadajuću dobit od osam milijardi kuna. Poduzeća u sedam jadranskih županija ubrala su 128 milijardi prihoda, zaradivši profit od milijarde kuna. Opet, dakle, značajne razlike između “gornje” i “donje” Hrvatske, koje, prema ocjeni direktorice dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge poslodavaca Vesne Ivić-Šimetin, nikoga ne bi trebale čuditi.

– To je logičan ishod mnogih čimbenika koji utječu na poslovanje poduzeća i nitko ne bi trebao biti iznenađen takvim odnosom gospodarstava kontinentalne i jadranske Hrvatske. U Zagrebu se nalaze tvrtke poput HT-a, Ine i HEP-a, koje generiraju najveći dio ukupnog prihoda našega gospodarstva.

U glavnom gradu je i najveći dio industrijskih grana koje generiraju najveći dio dodane vrijednosti našeg gospodarstva, kao što su financijski, IT i energetski sektor – podsjeća direktorica HUP-a za Dalmaciju, dodajući kao prednosti “sjevera” i to što su u Zagrebu “najvažnije državne i financijske institucije, pa su izvori informacija, javne nabave i novca znatno veći”.

Dodana vrijednost

No, razlike su posljedica i vlastitih slabosti gospodarstva na jugu zemlje.

– Osnovica dalmatinskoga gospodarstva je turizam, gdje nema tako visoke dodane vrijednosti kao, primjerice, u financijskoj industriji. Osim toga, velike prihode mogu ostvarivati veliki hoteli, kakvih u nas nema dovoljno, potrebne su investicije, čiji povrat također ne ide brzo. Uz to, kod nas je propalo puno industrije, mnogo je tvrtki završilo u stečaju i to se moralo odraziti na ukupni rezultat gospodarstva – kazala nam je Vesna Ivić-Šimetin.

I u slučaju kada se produktivnost rada mjeri dijeljenjem ukupnog prihoda po zaposlenome, kontinentalna Hrvatska uspješnija je od jadranske – 785 tisuća kuna prihoda po zaposlenome na sjeveru spram 539 tisuća kuna na jugu.
– Osim produktivnosti rada mjerenoj po oba kriterija, i ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika kontinentalne Hrvatske – navodi se u analizi Fine.

Kao zajednička osobina obje regije, u analizi se ističu činjenice da većinu tvrtki i na sjeveru i na jugu čine mali poduzetnici (do 50 zaposlenih), te da su plaće kod malih poduzetnika i u kontinentalnoj i u jadranskoj Hrvatskoj manje nego u srednjim i velikim tvrtkama.

Prosječna neto plaća lani isplaćena u Dalmaciji, Istri i na Kvarneru iznosila je 4878 kuna, dok je na sjeveru bila 4993 kune.

Dakle, većoj produktivnosti usprkos, u kontinentalnom dijelu države radnici lani nisu značajnije više zarađivali od kolega na jugu.