BANJALUKA – Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i čelnik HDZ-a BiH, proglašen je za osobu godine na tradicionalnoj manifestaciji održanoj u petak u Kristalnoj dvorani hotela “Bosna” u Banjaluci, koju su 12. put organizirale “Nezavisne novine”.

Priznanje mu je, na svečanosti kojoj su prisustvovale brojne visoke zvanice i koju je izravno prenosila Radio-televizija Republike Srpske, uručio Aleksandar Vučić, premijer Srbije, koji je prošle godine, kada je bio prvi potpredsjednik Vlade Srbije, proglašen za osobu godine.

Čović je zahvalio na povjerenju koje su mu ukazali “Nezavisne novine” i naši čitatelji.

“BiH je jedno specifično područje u ovom dijelu svijeta. Nema omraženiji riječi od političara i pojma od politike. Stoga, kada netko u ovom ambijentu dodijeli političaru nagradu, to puno znači”, kazao je Čović.

U posljednjih petnaestak godina, kako je dodao Čović, grade se prijateljstva, partnerstva.

“Ponosan sam na partnerstvo s Miloradom Dodikom, s Fahrudinom Radončićem. Vjerujem da ću takve odnose graditi i sa druga dva člana Predsjedništva i ne vidim kako drugačije možemo u BiH. Vjerujem da BiH može preživjeti i ostvariti svoj put u EU. BiH može se uredi kao europska država, koja će sa svojim susjedima izgraditi prijateljske odnose “, naveo je Čović.

Kao jedan od članova Predsjednitva BiH, dodao je, do kraja će predano raditi za sve one koji žele mir, dostojanstvo i život po mjeri čovjeka.

Čović je novčani dio nagrade donirao za izgradnju tri kuće na području Tuzle, stradale u poplavama i klizištima.

Vučić je Čoviću čestitao na nagradi, a Željku Kopanji, direktoru “Nezavisnih novina”, zahvalio na organizaciji ove manifestacije.

“Uvijek je najvažnije kako će i što rukovodstvo da čini. Nemojte plivati, da se održavate na površini, već rušite ono što je loše i gradite novo, nemojte se bojati”, poručio je Vučić tijekom manifestacije.

On je Čoviću poželio mnogo uspjeha i mnogo pobjeda u životu, ističući da ova nagrada predstavlja veliku odgovornost i obvezu.

Vučić je, prije manifestacije, kazao da je vrlo važno sačuvati stabilnost RS i BiH, jer je to važno i za Srbiju i za cjelokupan srpski narod.

“U tom smislu vjerujem u odgovornost svih političkih subjekata, a mi sa jedne i sa druge strane Drine moramo razgovarati i moramo međusobno se pomažemo da bismo na najbolji mogući način zaštitili naše nacionalne interese”, rekao je Vučić.

Zvanicama, uvaženim gostima, na početku manifestacije obratila se Sandra Gojković-Arbutina, glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”, koja je kazala da naša medijska kuća u skoro dva desetljeća dugom radu nastoji promicati kulturu dijaloga, zalažući se za istinu i pomirenje u regiji.

“Vodeći se time, prije 12 godina došli smo na ideju da organiziramo manifestaciju i ustanovimo nagrade koje će biti priznanje svima onima koji svojim nesebičnim trudom, zalaganjem i predanim radom čine sve da život ljudi na ovim prostorima bude bolji i kvalitetniji”, kazala je, između ostalog, Gojković-Arbutina.

Uslijedilo je uručivanje nagrada, a glasovima putem SMS-a, te na portalu www.nezavisne.com, naši čitatelji odabrali su najbolje ministre u obje entitetske vlade, te u Vijeću ministara BiH.

Kada je o FBiH riječ, s osvojenih 3.928 glasova, priznanje je pripalo Adilu Osmanoviću, ministru Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, kojem je nagradu uručila Nihada Hasić, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika “Nezavisnih novina”.

“Ja bih zahvaliti svim čitateljima ‘Nezavisnih novina’, koji su svojim glasovanjem prepoznali aktivnosti i rad Ministarstva na čijem čelu se nalazim. Ovom prilikom želim pozdraviti urednika ‘Nezavisnih’, novinare, sve uposlenike i, naravno, vlasnika, mog prijatelja, Željka kopanju, koji je za mene uzor u životu, da se borimo za malog, ‘običnog’ čovjeka, kojem treba politika biti na usluzi i da mu pomogne u rješavanju problema s kojima se svakodnevno susreće “, kazao je Osmanović.

Što se tiče Vlade RS, čitatelji su izabrali Zorana Tegeltiju, ministra financija RS, koji je osvojio 9924 glasa, a priznanje mu je uručio Rade Šegrt, urednik gospodarske rubrike u “Nezavisnim novinama”.

“Nagrade prijaju, nagrade obvezuju. Kada ih dobijete od čitatelja tako respektabilnih novina, kao što su ‘Nezavisne’, onda vas čine još ponosnijim. Zato koristim priliku da čitateljima zahvaliti za ovu nagradu, koja je, ja mislim, dodijeljena prije svega Ministarstvu financija RS, a onda i meni “, poručio je Tegeltija.

Najbolji ministar u Vijeću ministara BiH, odlukom čitatelja, koji su glasali 3.582 puta, je Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija BiH, kojem je priznanje uručio Aleksandar Kopanja, pomoćnik direktora “Nezavisnih”.

Hadžić je rekao da mu je obveza da kaže da ovo priznanje jednako pripada njegovim entitetskim kolegama.

“Privilegija mi je da kao jedan od jednakih u Vijeću ministara BiH dobijem ovo prestižno priznanje i zbog toga mi je obveza da posebno zahvalim Vama, gospodine Kopanja, urednicima i novinarima, i naravno čitateljima vašeg uvaženog lista, koji njeguje dijalog, te nastoji pravovremeno i objektivno informirati javnost u BiH “, rekao je Hadžić.

Ovogodišnje priznanje za podvig godine, koje nosi naziv “Jelena Trikić”, dobiven po svima poznatoj Majci Hrabrost, zasluženo odlazi u Bihać. Svojom hrabrošću ovu nagradu dobili su članovi Rafting kluba “Una Aqua klub”, koji su tijekom svibanjskih poplava nesebično pomogli Dobojlijama. Pored priznanja, dobili su i 2.000 maraka.

U ime redakcije “Nezavisnih novina”, nagradu im je uručila Minja Šuković. Tri člana ovog rafting kluba, Nedin Hadžić, Edin Moranjkić i Dinko Mujić, preuzeli su svoju nagradu, a na majicama su nosili natpis “Za Dobojlije”.

“Naša najveća nagrada je ono što smo učinili prema Dobojlijama i sva njihova zahvalnost. Hvala svima u ime nas Bišćana”, kazali su hrabri Bišćani.

Za gospodarstvenika godine proglašen je Bojan Risović, generalni direktor “Tropic centra”, a nagradu mu je uručila Diana Radić, direktor marketinga “Nezavisnih novina”.

“Vrlo je lijepo kada vaš rad na ovako lijep način prepoznaju. Hvala svima koji su doprinijeli u ovome što smo napravili, a prije svega hvala našim kupcima”, naglasio je Risović, koji je zahvalio na priznanju koje mu je dodijeljeno.

Kako je naglasila Gojković-Arbutina, “Nezavisne novine” ustanovile su veliki broj nagrada.

“Nama posebno draga i posebno važna je novinarska nagrada ‘Nikola Guzijan’. Ova nagrada nosi ime poznatog pjesnika i novinara, jednog od osnivača ‘Nezavisnih novina’. Naš uređivački kolegij nagradu ‘Nikola Guzijan’ dodjeljuje kolegama novinarima za poštivanje profesionalnih standarda i istraživački rad “, navela je Gojković-Arbutina.

Ona je statuu s likom Nikole Guzijana uručila Nedeljko Breberina, novinarki “EuroBlica”, kojoj je pripala i novčana nagrada od 2.000 KM.

“Velika mi je čast, svaka nagrada daje motivaciju i predstavlja odgovornost. Hvala ‘EuroBlicu’ i kolegama. Nadam se da ću u budućem radu opravdati pruženo povjerenje”, navela je novinarka godine Nedeljka Breberina.

“Nezavisne novine” ovaj put su dodijelile i specijalno priznanje za doprinos miru i stabilizaciji u regiji, a pripalo je Catherine Ashton, doskorašnjoj visokoj predstavnici za vanjsku politiku i sigurnost EU.

Nagradu je u ime Catherine Ashton primio Renzo Daviddi, zamjenik šefa Izaslanstva EU u BiH, a uručio ju je Aleksandar Kopanja.

Kako zbog mnogobrojnih obveza Ashton nije mogla doputovati u Banjaluku, prisutnima se obratila putem videa, te je kazala da zna da je pred BiH mnogo izazova.

“Vrlo sam počašćena nagradom koju ste mi dodijelili i vrlo mi je žao što ne mogu biti s vama da je primim. Vjerujem i nadam se da će lideri ove divne zemlje dorasti izazovima da bi svoj narod odveli u budućnost koju tako mnogo zaslužuju. Hvala naljepše “, rekla je, između ostalog, Ashton.

Manifestaciji, koja je privukla pozornost velikog broja novinara, nazočili su brojni dužnosnici, uključujući i Milorada Dodika, predsjednika RS, Mladena Ivanića, srpska člana Predsjedništva BiH, Vjekoslava Bevandu, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Željku Cvijanović, premijerku RS, Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne skupštine RS, Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, Fahrudina Radončića, lidera SBB BiH, i mnoge druge.

Dosadašnje ličnosti godine

2013 – Aleksandar Vučić, tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Srbije

2012 – Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne Gore

2011 – Novak Đoković, srpski tenisač

2010 – Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske

2009 – Tanja Fajon, tadašnja predstavnica Europskog parlamenta za liberalizaciju viznog režima zemljama zapadnog Balkana

2008 – Sulejman Tihić, lider Stranke demokratske akcije (SDA)

2007 – Miroslav Lajčak, tadašnji visoki predstavnik u BiH

2006 – Milorad Dodik, tadašnji premijer Republike Srpske

2005 – Rafi Gregorijan, tadašnji nadzornik OHR-a za Brčko

2004 – Mirsada Prašo, doktorica koja je spasila život pretučenih pravoslavnih svećenika Jeremije i Aleksandra Starovlaha

2003 – Clifford Bond, tadašnji veleposlanik SAD u BiH

Josipović: Priznanje zalaganju za mir

Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, koji je priznanje za ličnost godine dobio 2010, pismom je čestitao Čoviću na ovoj nagradi.

“Poštovani gospodine Čoviću, budući da, zbog ranije dogovorenih i neodgodivih obveza, nisam u mogućnosti osobno prisustvovati svečanosti dodjele prestižnog priznanja ‘Nezavisnih novina’ za osobu godine 2014, ovim Vam putem želim uputiti svoje najiskrenije čestitke. Nagrada koju Vam dodjeljuju priznanje je Vašem dosadašnjem radu i predanom zalaganju za mir, toleranciju i razumijevanje u BiH, ali i šire “, naveo je Josipović.

U čestitki Čoviću predsjednik Hrvatske dodao je da je ova nagrada ujedno i priznanje svima onima koji se neumorno bore za promicanje tih vrijednosti, za politiku dijaloga, pomirenja i suživota, jedinu ispravnu i dugoročno održivu politiku, ne samo na ovim prostorima.

“Ova nagrada je ohrabrenje i poticaj da se nastavi u pravcu razvoja demokratske, stabilne, prosperitetne i proeuropske BiH i njezinog susjedstva. Na Vama je u godinama koje dolaze i posebna odgovornost da, zajedno s ostalim članovima Predsjedništva, te drugim političkim čelnicima BiH, osigurate optimizam i vjeru u bolju budućnost svim građanima vaš države, te povesti BiH dalje putem Europske unije. Republika Hrvatska, i ja osobno, na tom ćemo vam putu uvijek biti vjeran i pouzdan prijatelj “, napisao je Josipović.

U čestitki je srdačno pozdravio Čovića i poželio mu sreću i zadovoljstvo u životu, kao i puno uspjeha u svim budućim izazovima.

Čović: Nagrada mi je dokaz da je moj put ispravan

Dr Dragan Čović, novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, krovne institucije bh. Hrvata i predsjednik HDZ BiH, proglašen je za osobu godine u izboru “Nezavisnih novina”.

U intervjuu govori o tome što mu ovo priznanje znači, kako surađuje s drugim članovima Predsjedništva BiH, što su mu prioriteti, odnosima sa SNSD-om i drugim strankama.

NN: Proglašeni ste ličnošću godine. Kako gledate na ovo priznanje i što Vam ono predstavlja?

ČOVIĆ: Za mene je svako priznanje koje sam dobio pokazatelj da je put mog djelovanja, rada i zalaganja ispravan. Tako i ovo! Kao što sam i rekao tijekom proglašenja u Banjaluci, ova nagrada obvezuje i mene i sve moje suradnike, predstavnike u vlasti na još veći rad, predanost i ustrajnost da napravimo bolji ambijent za život i budućnost u BiH. Meni i svima u BiH zajednički cilj treba biti da radimo na izgradnji moderne i europske BiH po mjeri njena tri naroda i svih građana. Mogu samo reći da će moje političko djelovanje i dalje biti tako usmjereno. Dobiti jedno ovakvo priznanje i biti proglašen osobom godine u ovako složenoj i kompliciranoj BiH u kojoj se sve vaga, sve ima drugačije konotacije i vrijede pravila kao nigdje u svijetu – velika je čast. Zahvaljujem “Nezavisnim novinama”.

NN: Dobitnik ste ovakvog priznanja kao zagovornik izgradnje bolje BiH, tolerantnijeg i ravnopravnijeg društva. Vaša borba neće stati !?

ČOVIĆ: Kao što sam i rekao, naša borba tek slijedi. Ponavljam, samo zajedno i tu Hrvati prednjače, možemo postići da se u BiH svi osjećaju komotno, da je osjećaju istinski svojom državom. Iskreno sam uvjeren da BiH ima svoju budućnost. Stalo nam je do ove države, tu živimo i želimo napredak. To nije moguće bez istinske jednakopravnosti. Ako se na slične načine kao do sada bude pokušavalo Hrvate izbacivati ​​danas iz vlasti, sutra iz drugih zajednica, BiH nema budućnost. Urušit će je upravo oni koji se bave ovakvim manipulacijama.

NN: Nagradu ste dobili u Republici Srpskoj. Hrvata je nakon rata sve manje na ovim prostorima. Kako to poboljšati?

ČOVIĆ: Moramo zaštititi ove krajeve da se ovdje može lakše živjeti. Hrvati na ovim prostorima imaju stoljetnu tradiciju života. Moramo pomoći da se naši ljudi u Posavini i Republici Srpskoj vraćaju i ostaju živjeti na svojoj zemlji. Vjerujem da su tisuće obnovljenih kuća i ono što ćemo obnoviti u budućnosti dobar put. Nismo savili leđa ovdje, nismo se ponizili, niti bilo kome služimo. Danas imamo mnogo pustih sela i njiva, a ja sam uvjeren da sutra može biti mnogo više i dječjeg plača i da crkve budu punije. Predsjednici i zastupnici HDZ-a i HNS BiH moraju se zauzimati za obnovu i povratak Hrvata u svoja ranija mjesta življenja u cijeloj BiH.

NN: Nedavno ste izabrani za hrvatskog člana Predsjedništva. Dugo je ta pozicija bila predmet zloupotreba, na što ste i upozoravali. SDP je u dva navrata glasovima Bošnjaka izabrao hrvatskog člana Predsjedništva. Je li to vrijeme iza nas?

ČOVIĆ: Pokazalo se kako je taj put bio pogrešan. Činjenica da su Bošnjaci odabrali Hrvatima člana Predsjedništva BiH je bila porazna i više se ne smije ponoviti. Samo s legitimnim predstavnicima naroda u Predsjedništvu BiH možemo doći u poziciju da kroz tu instituciju vodimo i reformske procese u zemlji. Sada, nakon osam godina, hrvatski narod u BiH dobio je prigodu izabrati legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva. To otvara mogućnost traženja konačnog rješenja jednakopravnosti tri naroda u BiH, ai za prezentiranje stavova o BiH u kojima će biti do kraja artikulirani i interesi hrvatskog naroda u mnoštvu prigoda koje pruža ova funkcija. Stoga je jedan od naših prioriteta za 2015. donijeti izborni zakon koji će eliminirati diskriminacije i osigurati da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike, kako u Predsjedništvu, tako iu domovima naroda.

NN: Kako surađujete s drugom dvojicom članova Predsjedništva BiH: Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem?

ČOVIĆ: Već na početku smo se dogovorili kako ćemo zajednički raditi, pokušati se u vezi sa svim dogovarati. Ključ uspjeha naše suradnje će biti ako budemo znali rješavati probleme kompromisom.Prvi tjedni zajedničkog rada s gospodinom Ivanićem i gospodinom Izetbegovićem su prošli izrazito dobro i korektno. Kao što sam i ranije naglašavao, moramo vratiti vjeru u institucije BiH, prije svega Predsjedništva, i mi, članovi Predsjedništva BiH, moramo u tome prednjačiti. Nužno je da predstavljamo svoju domovinu, da nam se ne dogodi da izlazimo među svjetske dužnosnike s različitim stavovima kakvi su npr. nekada bili u Vijeću sigurnosti ili UN-u. Vjerujem da nas trojica kolega u Predsjedništvu prepoznajemo tu osjetljivost i da ćemo uspjeti eliminirati bilo kakve rasprave koje bi mogle štetiti interesima i ugledu BiH u svijetu.

NN: Vaša stranka sa SNSD-om ima partnerski odnos. SNSD sada nije dio parlamentarne većine na državnoj razini. Kako na to gledate?

ČOVIĆ: Konstituiranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iskristalizirana je i nova većina na državnoj razini. Savez za promjene će biti dio te većine, a SNSD nakon dugo vremena prelazi u oporbu. Od početka pregovora o konstituiranju vlasti nakon izbora zagovarao sam da se vlast uspostavi na principu vertikale od najniže do najviše razine, odnosno da u županijama, entitetima i na državnoj razini imamo iste partnere jer ćemo inače imati blokade. Nedavno sam imao razgovore s Miloradom Dodikom u Banjaluci. Dodik nastupa s pozicije RS, ja s potpuno druge i razumijemo se. SNSD je pobjednik među svojim narodom i, kako vidimo, vlast u Republici Srpskoj na čijem su čelu će uskoro biti i konstituirana, a cijeli proces završen. SNSD ima i svoje zastupnike u parlamentu BiH, ostat će u toj mjeri prisutan na državnoj razini. S druge strane, koalicija stranaka okupljena oko HNS-a je izborni pobjednik među Hrvatima. Dio smo vlasti i ne možemo si dopustiti da nam se ponove protekle četiri godine kada smo grubom igrom izbačeni iz vlasti i izgubili mnogo toga.Bilo bi dobro da imamo stabilnu vlast u BiH, da su izborni pobjednici u narodima dio vlasti na svim razinama, ali dogovori, potpisani sporazumi govore da će biti drugačije. Nastavit graditi partnerstvo sa SNSD-om, ali i surađivati ​​sa svima koji budu na vlasti, na dobrobit BiH.

NN: Potpisali ste sporazum sa SDA i DF-om u vezi s uspostavom vlasti na razini FBiH? Kako se to provodi?

ČOVIĆ: Kao što sam rekao nakon izbora, i dalje mislim da su legitimni predstavnici, pobjednici u narodima trebali činiti kostur vlasti u BiH. Istina, to je nekada teško odrediti. Kod bošnjačkog naroda SDA je relativni pobjednik, kod hrvatskog HDZ i HNS su apsolutni pobjednici. Sa SDA smo precizno definirali partnerstvo sudjelovanja u vlasti na svim razinama. SDA ima svoje koalicijske partnere, mi imamo svoje. Kada je u pitanju FBiH, dogovorili smo dinamiku kako praviti vlast, imali smo niz sastanaka i oni se nastavljaju i idućih dana. Provedba ovog sporazuma počela je od županija.Izabrani su prvi izaslanici iz županija s hrvatskom većinom, a cijeli proces što se nas tiče bit će gotov za nekoliko dana. Čekaju se ostale županije kako bismo do kraja godine dobili Dom naroda Parlamenta FBiH i krenuli s konstituiranjem ostatka vlasti u entitetu, te na razini BiH.

NN: Mislite li da će BiH učiniti iskorak i ubrzo ući u EU. Što su Vaši prioriteti?

ČOVIĆ: Suština prioriteta koju ću ja zagovarati kao predvodnik stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora prepoznat će se u euroatlantskom putu BiH, potrebi izmjena Ustava i Izbornog zakona, funkcioniranju pravne države, jačanju gospodarskih potencijala, izgradnji društva više razine socijalne osjetljivosti i pravednosti, zaštiti dostojanstva branitelja i vrijednosti Domovinskog rata, jeziku, baštini, kulturi i očuvanju identiteta. Izražena je međusobna uvjetovanost kroz većinu od ovih sedam nabrojanih prioriteta. Siguran sam da većinu u četverogodišnjem mandatu možemo ostvariti.Euroatlantski paket je svima nama prioritet. Kada je put prema Bruxellesu i EU u pitanju, ne vidim razlog zašto ne bismo ispunili sve uvjete u naredne dvije godine. Što se tiče NATO-a, tu je situacija znatno složenija i mislim da će ići sporije, ali otvorit će se razgovori i dogovoriti stvari koje se mogu rješavati što prije, tako da pitanja Partnerstva za mir, koje se veže za vojnu i državnu imovinu, možemo ubrzanije riješiti.

NN: Hrvatsko pitanje u BiH nije riješeno. Mislite li da će u ovakvom okruženju biti moguće skoro ponovno otvoriti pregovore o ustavnim promjenama i izmjeni Izbornog zakona?

ČOVIĆ: Naša stajališta su jasna. Moramo sačuvati svoj ​​identitet i to je hrvatski odgovor. To nam govore i predstavnici drugih stranaka priznajući da jasno kažemo što želimo kada je u pitanju BiH.Borit ćemo se za donošenje novog Ustava BiH i Izbornog zakona. BiH treba biti uređena kao federacija, s četiri federalne jedinice, od kojih je Sarajevo, kao glavni grad, distrikt. Želimo i kroz Ustav i Izborni zakon osigurati da nitko drugome ne bira predstavnike i da nitko nije diskriminiran. Nudimo i diskontinuitet teritorija, ali karte kako smo jasno kazali ne želimo crtati. Izborni zakon koji će eliminirati diskriminacije možemo dogovoriti brže nego ustavne promjene i reorganiziranje BiH i tom dinamikom ćemo i raditi.