Europska unija traži od političkih vođa u BiH da se potpisanim dogovorom obvežu na sprovođenje reformi i naročito poboljšanje ekonomske i socijalne situacije, što će europska dvadesetosmorica onda pomoći i opipljivim potezima ka europskoj integraciji BiH.
To su danas novinarima rekli visoki dužnosnici EU koji su prenijeli da će o tome, u sklopu novog pristupa odnosima EU-BiH, u ponedjeljak raspravljati i usvojiti važne zaključke šefovi diplomacija EU.
Cilj je da se Bosna i Hercegovina izvuče iz zastoja u reformama, funkcioniranju državnih struktura i da se omogući stupanje na snagu sporazuma o pridruživanju EU-BiH.
Na zasjedanju će izvještaj o nedavnim razgovorima u Sarajevu s političkim vođama BiH podnijeti visoka predstavnica EU Federica Mongherini i europski povjerenik Johanes Hahn.
Ministri vanjskih poslova EU će u utorak, u formatu “Opći poslovi” razmijeniti mišljenja o godišnjim izvještajima Europske komisije o napretku balkanskih kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, kao i o Strategiji proširivanja.
Zaključke o tome ministri će dati na usvajanje liderima EU koji zasjedaju krajem sljedećeg tjedna u Bruxellesu.
U nacrtu zaključaka, u koje je imala uvid agencija Beta, naglašava se da prijam u članstvo novih zemalja ostaje ključna politika EU. Također je pozdravljen visok stupanj spremnosti i angažiranja srbijanskih vlasti u pregovorima o članstvu s EU.
U zaključima se navodi da Beograd treba izraditi akcijski plan za otvaranje ključnih poglavlja o vladavini zakona i temeljnim slobodama i odaje priznanje Srbiji za napredak u reformi državne uprave, pravosuđa i bitci protiv korupcije.
Vijeće ministara EU izražava zadovoljstvo programom reformi srbijanske vlade, ali traži dodatne napore za jačanje neovisnosti pravosuđa, bitci protiv korupcije i organiziranog kriminala i naglašava zabrinutost zbog pogoršanja stanja kad je riječ o slobodi izražavanja.
U pripremljenom dokumentu se pozdravlja napredak Crne Gore u pregovorima o članstvu s EU i primjeni reformi u cilju stvaranja neovisnog i djelotvornijeg pravosuđa, mada se ukazuje na to da Crna Gora sad ulazi u fazu kad je snažno političko opredjeljenje nužno za postizanje opipljivih rezultata u pregovorima s Unijom.
Za Kosovo je naglašeno da je poslije lipanjskih izbora došlo do političke blokade koja je zaustavila reforme i naglašava da je Kosovo suočeno s mnogim izazovima koji zahtijevaju jaku političku volju.