Sljedeći američki predsjednik naslijedit će složene i rastuće izazove u svijetu, uključujući terorizam sve agresivniju Rusiju i Europu koja puca pod ekonomskim i sigurnosnim naprezanjima. Kako bi američka nacionalna sigurnost i nova vanjska politika izgledala pod republikanskim kandidatom za predsjednika Donaldom Trumpom, a kako pod kandidatkinjom Demokratske stranke Hillary Clinton, pita se NYT.
Trump se zalaže za radikalne nacionalističke i izolacionističke ideje koje se ne slažu s platformom njegove vlastite stranke. On ima dvojben pogled na Ameriku kao naciju u padu koju se više ne poštuje, a njegovi planovi za odvajanje od svijeta, raskidanje trgovinskih sporazuma i korištenje taktike maltretiranja bi bilo iracionalno i opasno.
Prošlog je tjedna Trump izjavio kako bi američka predanost NATO-u, koja traje sedam desetljeća, pod njegovim vodstvom bila uvjetovana određenim zahtjevima, što je pristup koji bi mogao ugroziti međunarodnu uloge SAD-a, a postojao bi i rizik za zapadni svjetski poredak.
Upitna Trumpova suradnja s NATO savezom
U intervjuu prošle srijede, Trump je kazao kako bi njegova spremnost da brani Latviju, Litvu i Estoniju, sve članice NATO-a od Rusije ovisila o tome “jesu li oni ispunili svoje obveze prema nama” – vjerojatno troše li više na obranu. NATO-ova obveza da brane svakog člana od napada trebala bi biti svetinja, piše NYT, a Trumpov bi pristup išao na ruku ruskog predsjednikaVladimira Putina koji želi da se NATO raspadne, što bi mu omogućilo da proširi ruski utjecaj.
Trump također dovodi u pitanje razmještanje snaga u inozemstvu, uključujući Japan i Južnu Koreju, gdje bi povlačenje snaga duboko utjecalo na sigurnost u Aziji. Takav bi potez značajno smanjio američki utjecaj u vrijeme sve veće kineske ekspanzije.
Kazao je i kako ne bi vršio pritisak na turskog predsjednika Recepa Tayyip Erdogana koji je suspendirao, zatvorio ili pokrenuo istragu protiv 60.000 ljudi pod optužbom da su sudjelovali u pokušaju državnog udara. Trump ne bi promicao ljudska prava u inozemstvu – što je središnje načelo američke vanjske politike pod obje administracije, demokratskom i republikanskom. Trump kaže kako Amerika nema moralni autoritet za tako nešto.
Borba protiv terorizma
Što se tiče borbe protiv terorizma, primarni Trumpov prijedlog je zabrana muslimanske imigracije u Sjedinjene Države. Odbija reći kako bi se drugačije borio protiv Islamske države ili drugih ekstremista od Obamineadministracije, unatoč tome što naglašava kako mu je borba protiv terorizma u fokusu.
Dugo političko iskustvo Hillary Clinton olakšava predviđanja kako ona gleda na američku ulogu u svijetu. Kao državni tajnik, ona je slijedila Obaminu politiku, ali su također postojale i razlike. Ona je nešto spremnija vojno intervenirati.
Rano je podržavala naoružavanje i obučavanje sirijskih pobunjenika u borbi protiv predsjednika Bašara al Asada, što je bio pristup koji je Obama odbio. Dugo se zalagala za uspostavljanje zone zabrane leta kako bi se zaštitili sirijski civili, što je zahtijevalo i veće vojne resurse, možda i zračne napade. Bila je snažan zagovornik rušenja pukovnika Muamera el Gadafija u Libiji, ali nakon toga nije postojalo dovoljno napora kako bi smanjile frakcionaštvo koje su dovele do toga da zemlja padne u kaos, piše NYT.
Sluša li Trump ikoga?
Clinton snažno vjeruje u diplomaciju podržanu vojno snagom. Pomogla je da se Iranu nametnu teške međunarodne sankcije koje su dovele do važnog nuklearnog sporazuma potpisanog prošle godine. I ona će zadržati snažnu suradnju s NATO saveznicama, uključujući i onu u rješavanju terorizma ISIS-a i drugih terorističkih grupa.
Čak i kada su kandidati neiskusni, nastavlja NYT, može se pretpostaviti da će učiniti što je potrebno da se pripreme za predsjednika. No, čini se kako Trumpu nije puno stalo do odnosa između njega i nacije. Njegova bahatost o većini stvari je bezgranična, piše NYT. Hvalio se kako ne treba savjetnika za vanjsku politiku, jer je njegov mozak dovoljan da ga vodi. Nejasno je sluša li on uopće ikoga.