Između Bijelog mora i poluotoka Tajmir žive Neneti, pleme koje nazivaju i Samojedi ili Juraci, a njihov način života fascinira iz više razloga.
Zimi Nenci žive južno od delte rijeke Ob, a zatim se presele na sjever poluotoka Yamal, gdje imaju ljetne pašnjake.
Poluotok Yamal, koji je okružen Arktičkim oceanom, na nenetskom jeziku znači “rub svijeta”, što otkriva nešto o ovoj negostoljubivoj regiji, gdje se temperature spuštaju i do minus 50 stupnjeva Celzijusa.
Nenci na tom području žive više od 1000 godina, prvenstveno zahvaljujući sobovima koji ih griju i hrane, prenosi Punkufer.
Sobovi kao kućni ljubimci
Zanimljivo je kako mogu prepoznati pojedine životinje u krdu, a svaka obitelj ima svoju posebnu životinju koja je oslobođena vuče sanjki. Taj sob je poput kućnog ljubimca koji živi u obitelji poput psa.
Sobovi pružaju Nenetima sve što im je potrebno za preživljavanje. Svoje domove pokrivaju kožama kako bi se zaštitile od hladnoće, a krzno koriste za izradu odjeće poput kaputa i čizama i pokrivača. Od kostiju se rade jela i dijelovi saonica, a meso se jede sirovo, kuhano ili smrznuto. Posebno je cijenjena krv sobova kao bogat izvor vitamina. Osim sobova, Nenci jedu i ribu, obično smrznutu.
Život u šatoru
Plemenski domovi su šatori napravljeni od kostiju i kože, a njihova struktura može se sastaviti i rastaviti za manje od dva sata. Zahvaljujući izvrsnoj toplinskoj izolaciji, od kože sobova, u šatoru je toplo i ugodno čak i kada vanjska temperatura padne na desetke stupnjeva ispod nule.
Kad im treba vode, žene iz plemena izlaze iz šatora s malim sanjkama i lopatom. Nakupljeni snijeg čiste i zagrijavaju u loncu na vatri da se otopi, a vodu koriste za piće.
Bez odmora
Neneti nemaju slobodnih vikenda jer briga o sobovima i skupljanje hrane zahtijeva svakodnevne aktivnosti. Od posla se odmaraju samo jednom godišnje, kada se cijela zajednica okupi na sanjkama i druženju.
Kako se arktički snijeg topi brže nego prije, Nenci moraju prilagoditi svoje rute klimatskim promjenama kako bi sobovi imali što jesti.
Sobovi se uglavnom hrane lišajevima koji rastu ispod debelog sloja snijega, a njihov izoštren njuh omogućuje im traženje i pronalaženje hrane. Male jame koje za sobom ostavlja krdo sobova nevjerojatan su prizor u snijegu.
Potpuni mrak
Pleme također provodi duga razdoblja u potpunom mraku – od studenog do siječnja kada u najsjevernijim krajevima sunce uopće ne izlazi, što otežava preživljavanje i ljudi i životinja.
Naslage snijega su deblje, što znači da sobovi teže pronalaze hranu, a plemenu život malo olakšavaju svjetiljke.