Sarajevski “Avaz”, jedan od načitanijih i najutjecajnijih medija u BiH usporedio je suprugu lidera najjače bošnjačke stranke- SDA Bakira Izetbegovića, Sebiju Izetbegović sa suprugom rumunjskog komunističkog diktatora Nikolaja Ceausescu Elenom Ceausescu, pronašavši “nevjerojatnu sličnost” između njih dvije.
Žena rumunskog diktatora Nikolaja (Nicolaea) koji je vladao zemljom 24 godine zadala si je stroga životna pravila, navodi autor članka Danijal Hadžović. Odijevala se samo u francusko, vozila samo njemačko. I skupljala akademske titule.
– Danas je Rumunjska na Zapadu poznatija od Ajfelove kule i poštovanija od engleske kraljice. A sve je to zahvaljujući Drugu i meni. kazala je Elena Ceausescu, supruga “genijalca s Karpata”, kako je rumunski diktator Nicolae Ceausescu sam sebe zvao, podsjeća list.
Ljubavna priča
Zapravo, ona i njen muž bili su jedan organizam. Elena i Nikolaj bili su nerazdvojni. Izrazito privrženi jedno drugome, jednako su među narodom bili omraženi. Od 1965. do prosinca 1989. kad su svrgnuti s vlasti, Rumunjska je bila siromašna i izolirana zemlja.
Oni su pak svoju vladavinu proglašavali “zlatnom epohom”, piše Hadžović.
Elena je rođena kao Lenuta Petresku. Bila je seljanka porijeklom, iz Petrestija, malenog mjesta iz sjeverne Vlaške gdje se rodila 7.1.1916. godine. Obrazovanje je prekinula nakon pučke škole. Naučila je jedva osnove čitanja i pisanja te je razumjela osnove računanja.
Roditelji su je potom poslali u glavni grad u nadi da će naći posao u jednoj od industrijskih grana koje su u Rumunjskoj bile u nastanku te se uspjela zaposliti u tvornici tekstila. Vremenom se zbližila s krugovima sindikalnih radnika povezanih s Komunističkom partijom i redovito je sudjelovala na njihovim ilegalnim sastancima. Svug budućeg muža, Nikolaja Ceausescu, srela je na jednom prosvjedu protiv kraljevske tiranije. Tog proljeća 1939. kada je Nikolaj upoznao Lenutu, shvatio je da s njom dijeli nestalnost disidenta i odlučnost onih koji žele promijeniti svjetski poredak. To će biti i početak bračnog para koji će po zlu obilježiti rumunjsku povijest.
Nakon što je uhićen u lipnju 1940., Nikolaj je naredne četiri godine proveo u zatvoru. No, one mu nisu izbrisale iz pamćenja Lenutu. Nakon izlaska iz zatvora, nastavili su se zabavljati te se konačno vjenčali 1947. U međuvremenu, po Nikolajevom želji, Lenuta je promijenila ime u Elena.
„Znanstvenica“ Elena
Nakon što je u Rumunjskoj uspostavljena komunistička vlast nakon Drugog svjetskog rata, Ceausescu je postao glavni tajnik rumunske komunističke partije u svibnju 1965. Uz “Karpatskog genija” stoluje i Elena. Osjetljiva na obrazovanje koje joj nedostaje, ona je odlučila postati “velika znanstvenica svjetskog glasa”. Sakupljala je titule i funkcije, odlučila je postati profesorica, te je zahtijevala da se prema njoj odnose kao prema najvišim svjetskim državnicima i intelektualcima.
Tako je 1975. predala doktorsku disertaciju s naslovom “Utjecaj stereospecifične polimerizacije izoprena na stabilizaciju sintetičkih kaučuka”. Naime, otkako je radila u tvornici tekstila, razvila je veliku strast prema polimerima. Zanimljiv detalj zabilježen je i prilikom njene obrane doktorske disertacije.
Kada su znatiželjnici došli na sveučilište kako bi nazočili obrani njenog rada pred povjerenstvom, zatekli su zatvorena vrata, te natpis da se obrana disertacije već zbila prethodne večeri. Doktorat je smjesta urodio plodom, pa je odmah potom imenovana predsjednicom Nacionalnog vijeća za socijalističku kulturu i obrazovanje, te postala ministrica kulture.
Elena Ceausescu na diplomatskim putovanjima uporno je željela pokazati svoju rafiniranost zahtijevajući da jelovnici budu napisani na francuskom, računajući da će to pokazati njenu profinjenost i poznavanje francuske kulture i stila iako o tome nije znala ništa. Običaj joj je bio iznuđivanje počasnih titula od stranih državnika, pa je na kraju života imala 74 rumunske i međunarodne titule.
Američki predsjednik Jimmy Carter odbio joj je dati počasni doktorat Washingtonskog sveučilišta što je izazvalo nemili diplomatski incident iza kojega su potpuno blokirani odnosi dviju država.
Bosanska Elena
Ja nisam gospođa, ja sam doktorica, molim vas da me oslovljavate po tituli. Ovim riječima, bahato, Sebija Izetbegović, generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, prekinula je novinara prilikom postavljanja pitanja na konferenciji za medije na kojoj se govorilo o teškim optužbama anesteziologa s KCUS-a, podsjeća “Avaz”.
Autor članka Danijal Hadžović primjećuje kako pojedini detalji priče o Eleni podsjećaju na karakter i karijeru doktorice Sebije Izetbegović.
-Kao što je Elena svog supruga i svoj sumnjivi doktorat iskoristila da postane minstrica, tako je i Izetbegović poziciju svoga supruga i svoj doktorat iskoristila da ovlada zdravstvenim sektorom u Sarajevu, prelazeći put od šefice klinike preko direktorice Opće bolnice do direktorice Kliničkog centra.
No, njene ambicije, napominje Hadžović, nisu se samo na tome zaustavile pa je u međuvremenu postala i zastupnica u Parlamentu FBiH, vladar iz sjene u Stranci demokratske akcije, a njena ambicija sezala je i do Predsjedništva BiH.
-Kao i Elena, i Izetbegović se voli kititi titulama, pa osim toga što voli da je oslovljavaju s doktorica i profesorica, nedavno joj je dodijeljena i počasna titula primarijusa, piše “Avaz”.
I kao što je Elena u suštini bila nepismena seljanka koja je patila od toga da bude znanstvenica i doktorica te je „doktorat“ dobila zahvaljujući poziciji svog supruga, tako su i u slučaju Izetbegović na površinu isplivale brojne kontroverze i nelogičnosti koje, u najboljem slučaju, otkrivaju mnoge sumnje u vezi s njenim doktoratom, navodi autor članka.
No na sreću, dodaje, za razliku od rumunske diktature krajem osamdesetih u kojoj je pravdu na kraju krojio brutalni gnjev naroda, BiH je danas relativno demokratska država u kojoj treba vjerovati da će institucije sustava i demokratski izbor naroda na kraju dovesti do pravde.
Brutalan kraj
Na kraju članka Hadžović podsjeća kako je skončao bračni par Ceausescu. Dana 16. prosinca 1989. su počeli nemiri širom Bukurešta. Nikolaj je smirivao bijesnu rulju obežavajući im poboljšanje uvjeta i povećanje plaćaa.
No, ni to nije smirilo razdražen narod. Nakon sedam dana, 22. prosinca predsjednik Ceausescu i njegova supruga su pobjegli avionom. Međutim, vozač i vojnici koji su ih pratili, umjesto da ih odvedu na sigurno utočište, izručili su ih vojnom sudu, koji je ekspresno organizirao suđenje.
Bili su optuženi za nelegalno bogaćenje te da su skrivili smrt tisuća Rumuna. Sveukupno, nihovo suđenje nije trajalo ni sat i pol.
Sudci su izrekli presudu – bili su osuđeni na smrt strijeljanjem. Elena je ostala mirna i shvatila je da ne može ništa napraviti. Odmah po izricanju presude strijeljali su ih u dvorištu vojarne. Egzekucija je bila snimljena kamerom i širom svijeta su ljudi vidjeli sudbinu rumunskih dikatora. Nikolaj je tad imao 71 godinu, a Elena 73.
wpDiscuz
