Netolerantne srpske “patriote”

Srpska desnica je uglavnom smještena u različitim vanparlamentarnim strankama, kao iu brojnim desničarskim organizacijama. I dok se službeno registrirane političke partije uglavnom klone ekstremnih stavova, oni su itekako prisutni kroz vrlo aktivne pokrete i udruženja građana koji pozivaju na netoleranciju i na obračun s drugima, bilo da su to seksualne ili nacionalne manjine. Specifičnost srpske desnice jeste i to da se ona ne bavi, kao što je to slučaj u nekim zapadnim zemljama, pitanjem ekonomskih imigranata, tako da u Srbiji ne možete dobiti puno političkih bodova pričom da vam neki stranci kradu posao. Ali, zato je u Srbiji i dalje vrlo aktualna debata na temu odnosa prema Europskoj uniji i procesu pridruživanja EU.

Za ili protiv Europe

Ako bi se uzela neka klasična podjela koja vrijedi u nekom ideološkom spektru, onda bi se u Srbiji teško mogla naći desnica u parlamentu, ocjenjuje za DW Đorđe Vuković iz Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). U Srbiji se desnica klasificira na temelju nekih europskih i antievropskih stavova, odnosno prenaglašeno nacionalnih ili anacionalnih stavova, kaže Vuković.

Koštuničino protiv!

“Na toj razini mi možemo reći da trenutno u parlamentarnom statusu tu neku desnicu predstavlja Demokratska stranka Srbije (DSS), shodno tome što su njihovi politički stavovi vezani za pitanje europskih integracija i nekog odnosa prema toj posebnoj temi vezanoj za nacionalizam. Dakle, na tom nivou govorimo da je DSS desnica. Ali, vrlo teško bismo mogli reći da je to klasična stranka desnice u tom nekom socijalnom smislu ili po tome što su ključni modeli socijalne redistribucije, kao što je to slučaj s desnicom u nekim razvijenijim zemljama.Paradoks srpske desnice je zapravo u tome što, kada pogledate njihove stavove o ekonomiji ili socijalnim programima, vidite da se oni zapravo nalaze na ljevici “, kaže Vuković.

Ekstremne grupacije

Kada dalje govorimo o desnici, tu sada imamo izvjestan broj izvanparlamentarnih stranaka ili grupacija, koje karakterizira poseban odnos prema takozvanim tradicionalnim vrijednostima. To se prije svega odnosi na stavove o obitelji, definiranju granica i državnosti ili na negativan odnos prema manjinama, osobito prema seksualnim manjinama, kaže Vuković. Najprepoznatljivije stranke te grupacije su Srpska radikalna stranka (SRS) i Pokret Dveri. Na kraju tog spektra su pojedine ekstremne grupacije, ističe Vuković.

“Za njih su karakteristična, recimo, različita pitanja poput antiromskog raspoloženja, pa onda pitanje ozbiljne etničke distance prema drugim etničkim skupinama, koje ne pripadaju srpskom etničkoj zajednici, ali i kod njih srećemo također antieuropska osjećanja. Važno je ipak istaknuti da se negativan odnos prema Romima apsolutno ne pojavljuje kod političkih stranaka “, ukazuje Vuković.

Oko 20 posto ekstremnih stavova

Moglo bi se reći da kod birača u Srbiji postoji prilična konfuzija o tome što se smatra političkom desnicom, kaže za DW Srđan Bogosavljević, direktor Ipsos-Stratedžik Marketinga. Tako istraživanja pokazuju da birači i sebe i svoje stranke vide od desnice do ljevice. Kada se tome dodaju različite desničarske, patriotske i slične organizacije, ta konfuzija postaje još veća, smatra Bogosavljević. Ipak, i pored primjetne konfuzije, moguće je iznijeti neke procjene o tome koliki utjecaj i simpatije takvi stavovi imaju u javnom mnjenju i biračkom tijelu, kaže Bogosavljević.

“Tako da, ako gledate po stranačkim rejtinzima, to je oko deset posto ili možda čak i manje. Kad razmišljate što bi bilo kad bi bilo, ili kad gledate po tome koliko postoji naroda koji se slaže s nekim ekstremnim stavovima, onda dođete do toga da je ta granica negdje oko 20 posto, ali ne više od toga “, navodi Bogosavljević.

Ovako izgledaju gay parade u Beogradu – kada se održe. ’12. i ’13. su “iz sigurnosnih razloga zabranjene”.

Što je to patriotizam?

A ako pokušavamo pojednostavimo stvari, onda se može reći da srpski desnicu karakterizira prije svega količina tolerancije prema bilo čemu različitom, napominje Bogosavljević. Pri tome također kod srpske desnice dominira zbrka u glavama šta je to patriotski, kaže Bogosavljević. “Zato što se sva ta netolerancija objašnjava patriotizmom, a to prosto nije moguće. To jednostavno ne samo da bruka Srbiju, nego pravi štetu naciji u čije ime ti izgovaraš da si patriota. Niti je to tradicija ovog prostora, niti je to tako po definiciji. Biti protiv nekog drugog, ne znači biti patriota “.

Kada se mjeri etnička distanca, ona je ekstremno velika prema Albancima, navodi Bogosavljević. Ona je čak iu vrijeme ratova devedesetih bila veća prema Albancima nego prema Bošnjacima i Hrvatima.Bošnjaci i Hrvati su viđeni kao protivnici, a Albanci kao nešto niže od toga, kaže Bogosavljević. Na žalost, ista je situacija i kada je riječ o odnosu Albanaca prema Srbima, ističe Bogosavljević.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Ivan Đerković