Kuba želi na neobičan način vratiti svoj milijunski dug Češkoj, potvrdili su dužnosnici iz Praga. Dug “težak” 276 milijuna dolara Havana želi podmiriti bocama njihova poznatog ruma, javlja BBC.
Iz češkog Ministarstva financija kažu kako je Havana najavila takvu mogućnost prilikom nedavnih pregovora o dugu. Ako Prag pristane na tekuću otplatu, Česi će imati dovoljno ruma za cijelo stoljeće, prognozira britanska agencija. Riječ je o dugu iz vremena hladnog rata, kada je Čehoslovačka bila dio komunističkog bloka.
Glasnogovornik češkog Ministarstva financija Michal Zurovec rekao je za AP kako bi Prag volio dobiti i dio novca. Međutim, Kuba nema novca, ali ima ruma.
Predstavnici češkog Ministarstva financija kažu kako je otplata duga moguća ili rumom ili farmaceutskim proizvodima.
Ipak, kubanski lijekovi nemaju certifikat Europske unije, pa Rob Cameroniz Praga javlja kako će se otplata duga lakše organizirati “tradicionalnom medicinom”, koja je popularna u Češkoj.
Sudeći po podacima češkog statističkog ureda, ta zemlja, poznata po pivopijama, lani je uvezla rum iz Kube u vrijednosti od oko dva milijuna dolara.
Kuba treba proizvesti puno ruma ako na taj način želi otplatiti neke od ostalih dugova. Krajem prošle godine kubanske vlasti postigle su, doduše, sporazum sa stranim kreditorima o otpisu više milijardi dolara neplaćenog duga, starog 25 godina. Iz Pariškog kluba tada je priopćeno kako će se otpisati 8,5 milijardi duga zaostalih kamata u zamjenu za obećanje Kube da će otplatiti 2,6 milijardi dolara duga u idućih 18 godina.
U prošlosti je poznat primjer Sjeverne Koreje, koja je ponudila otplatu duga “teškog” 10 milijuna dolara u proizvodima od ginsenga. I Rusija je 1993. godine ponudila Novom Zelandu nuklearnu podmornicu i zrakoplove MiG kako bi im “prebrisali” dug od 100 milijuna dolara za mliječne proizvode, podsjeća AP.
Makroekonomist prof. dr. Branimir Lokin naglašava da su Kubanci prisiljeni Česima ponuditi rum ili neki drugi proizvod jer drugačije ne mogu vratiti dug.
– Na taj način Česi bi dobili i kapital i tehnologiju, pa i tržište, tako da ovakva otplata nije neobična, nego je, rekao bih, česta pojava. Uglavnom se može primijetiti kod svih ratova, promjena režima… Nakon ratnih sukoba traži se konsenzus pa se tako rješavaju stvari jer drugačije nije ni moguće. Nakon velike krize 1982. godine bilo je, primjerice, mnogo dužnika koji su pokušavali sanirati dugove kroz tehnologiju i gotove proizvode. Prodavali su se i dugovi u diskontu. Na takav način funkcionirale su sve zemlje u razvoju. Dugovi su uvijek takvi i na kraju se uvijek rješavaju otpisima, trgovinom, reprogramiranjem, tehnološkim transferima, transferima radne snage… Koristi se zapravo sve to – istaknuo je dr. Lokin.
Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine Kuba je doživela težak ekonomski udarac. Od 1989. do 1993. godine BDP je pao za 35 posto, što je bila posljedica raspada SSSR-a, najvećeg kubanskog trgovinskog partnera.
Prema ranijim podacima iz Moskve, Kuba je dugovala 20 milijardi dolara Rusiji kao nasljednici SSSR-a. Vrijednost tog duga s vremenom je narasla do 35 milijardi dolara. Europska novinska mreža Euronews izvijestila je kako je Rusija otpisala 90 posto kubanskog duga koji potječe iz sovjetskog vremena.