Neprihvatljivo ponašanje državnog Predsjedništva – Tko će vodit vanjsku politiku BiH?

Analitičari ocjenjuju da su odbijanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se sretne sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem i spremnost bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića da sam ide u Beograd, klasični primjeri populističkog djelovanja. Takvo djelovanje u funkciji je prikupljanja jeftinih političkih bodova i nema nikakve veze sa kreiranjem vanjske politike, za šta su članovi bh. Predsjedništva prvenstveno zaduženi.
BiH je u više navrata pokazala da nema adekvatnu vanjsku politiku. Krivicu za to snose prvenstveno članovi državnog Predsjedništva koji, prema ocjeni analitičara, prikupljaju jeftine političke bodove, piše Deutsche Welle.
Analitičari ocjenjuju da su odbijanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se sretne sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem i spremnost bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića da sam ide u Beograd, klasični primjeri populističkog djelovanja. Takvo djelovanje u funkciji je prikupljanja jeftinih političkih bodova i nema nikakve veze sa kreiranjem vanjske politike, za šta su članovi bh. Predsjedništva prvenstveno zaduženi.
Nije prvi put da zbog nemogućnosti postizanja dogovora u državnom Predsjedništvu BiH nema jedinstven stav o nekom vanjskopolitičkom pitanju. No, ovoga puta nije riječ o priznavanju daleke palestinske države, već o susjednoj Srbiji sa kojom BiH mora komunicirati ako želi dati doprinos stabilizaciji prilika u regiji. Politički analitičar Almir Terzić podsjeća da je uloga članova Predsjedništva BiH, u čijoj je direktnoj ingerenciji vanjska politika, „da surađuju sa svima, a posebno sa prvim susjedima.”
Treba li razgovarati s Tomislavom Nikolićem?
„Neprihvatljivo je nekakvo odbijanje susreta i uvredljivo ponašanje. Kad bi tako djelovali, pola država u svijetu i njenih službenika ne bi pričali jedni sa drugima.
Način i pravac u kojem bi trebali djelovati članovi Predsjedništva BiH je promoviranje i snaženje uloge države u međunarodnim, a ne lokalnim okvirima i to koristeći fraze kojim se služi suprotna strana samo u drugom pravcu. Jaka država BiH se ne gradi na jeftinim političkim bodovima i populističkim izjavama“, kaže Terzić.
No, u BiH nije malo onih koji smatraju da sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem ne treba razgovarati sve dok on dovodi u pitanje opstojnost BiH i negira genocid u Srebrenici. Politički analitičar Esad Bajtal jedan je od onih koji imaju razumijevanja za poteze Željka Komšića. „Kad prestane neiskrenost koja već dvadeset godina dolazi iz Beograda, kad nestanu dva aršina djelovanja na političkoj sceni Beograda, onda treba ići u Beograd i treba razgovarati“, ističe Bajtal.
Među analitičarima ipak preovladava mišljenje da BiH poziciju u međunarodnim odnosima ne može graditi odbijanjem razgovora sa drugim državama. Odlazak bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića u Beograd i njegov susret s Tomislavom Nikolićem, bez suglasnosti druga dva člana Predsjedništva, ne bi imao međudržavni karakter. Analitičari ocjenjuju da u međunarodnim odnosima BiH svoju poziciju treba graditi na temelju dogovora trojice članova državnog Predsjedništva, a ne njihovih samostalnih istupa.