NEOPJEVANI BOG BUGOJNA: Sumnja se da je korumpirao američke dužnosnike. Američka država sad mu lebdi nad glavom..

Svojedobno je današnji US ambasador u BIH Murphey, tada kao obični ćato pisao State Departmentu da Cikotića treba zaštititi od mogućih optužnica za Bugojno. Niti jedan medij to ne smije objaviti. Cenzura je prema Ustavu BIH zabranjena.

Sve više detalja curi iz sudskoga postupka protiv nekadašnjeg šefa FBI-ova odjela u New Yorku Charlesa F. McGonigala koji je povezan s posredovanjem u ilegalnom lobiranju kod američkih institucija za ruskog oligarha, ali i albanske te bošnjačke dužnosnike iz BiH, za što je tražio i dobio dio novca.

Pravosudne vlasti BiH nisu ponudile odgovor jesu li sudjelovale u posredovanju u istražnim radnjama jer se u dokumentima spominje donedavni ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, koji je u inkriminirano vrijeme bio savjetnik bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. On se susreo s McGonigalom od kojega je s još jednim državljaninom BiH tražio posredovanje za susret s američkim dužnosnicima, donosi portal Večernjeg lista BiH.

Clinton, Trump

Iz američkog državnog odvjetništva, koje procesuira ovaj slučaj, nisu željeli otkriti dodatne detalje o slučaju. Patty Hartman, stručnjakinja za odnose s javnošću Državnog tužiteljstva SAD-a za Kolumbijski distrikt, tek je rekla kako se “trenutačno ne daju dodatne informacije”, osim objavljenog priopćenja. A upit se odnosio na to jesu li američke vlasti zatražile pomoć od pravosudnih i policijskih tijela u BiH ili samoga Cikotića, odnosno je li u ovome slučaju riječ o ilegalnom lobiranju u SAD-u korištenjem “crnih fondova” iz BiH. Sličan komentar dobili su novinari Večernjaka i od Tužiteljstva BiH.

– Tužiteljstvo BiH ne može davati nikakav komentar u vezi s predmetima u kojima postupaju institucije drugih zemalja – odgovorili su. No, više detalja o tome slučaju iznose američki mediji, ali i tamošnji političari. Unutar američkoga Kongresa čak je organizirana posebna istraga o slučaju “McGonigal”, posebice stoga što je ovaj bivši američki policijski službenik, koji je imao pristup i tajnim obavještajnim podacima, bio povezan s nadgledanjem istraga dužnosnika visokog profila, što uključuje i bivšu državnu tajnicu Hillary Clinton te suradnike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Istodobno, senator Dick Durbin iz Illinoisa, koji je vodeći demokrat u Senatskom odboru za pravosuđe, zatražio je brifing o mogućem utjecaju McGonigala na vrlo osjetljive stvari, uključujući i to je li kompromitirao osjetljive izvore te je li njegovo djelovanje utjecalo na ishod bilo koje istrage ili je dodatno ugrozilo nacionalnu sigurnost SAD-a. Optuženi McGonigal bio je odgovoran za nadgledanje protuobavještajnih i pitanja nacionalne sigurnosti, uključujući i europske zemlje poput Albanije i Bosne i Hercegovine. Prvi susret visokog dužnosnika FBI-a McGonigala sa Selmom Cikotićem te Davudom Zahirovićem, tadašnjim savjetnikom Bakira Izetbegovića, dogodio se u Njemačkoj 27. travnja 2018. Na tom su sastanku njih dvojica zatražila priliku da se sastanu s veleposlanikom SAD-a pri Ujedinjenim narodima ili nekim drugim visokim dužnosnikom američke vlade kako bi zatražila “potporu u političke svrhe koje bi utjecale na regiju i Bosnu i Hercegovinu”. Ovaj sadržaj optužnice jasno sugerira kako su bošnjački dužnosnici i poslovni ljudi tražili usluge lobiranja za “svoju stvar”, a što je u SAD-u legalno. Ali se plaća. No, sve mora biti prijavljeno institucijama, inače se smatra kako je riječ o korištenju “crnih fondova” za ilegalno posredovanje kod američkih dužnosnika.

Posredovanje u UN-u

Nakon toga inicijalnog susreta McGonigal je već početkom svibnja iste godine zatražio pomoć u organiziranju susreta s Cikotićem i Zahirovićem. Za takvu je uslugu zatražio pola milijuna dolara. Nije poznato jesu li ti bošnjački dužnosnici ili pak kompanija ZADA Pharmaceuticals iz Lukavca uplatili traženi novac, kao ni jesu li ostvarili kontakt s američkim dužnosnicima.

McGonigal je pak predložio da novac farmaceutska kompanija iz BiH uplati preko jedne američke kompanije kojoj je na čelu američki državljanin albanskoga podrijetla, a ranije je bio povezan s tajnim službama. U BiH ne postoji službeno zakon o lobiranju. Osobito ne za interes države BiH. Svjedoče o tome pojedinačni potezi triju strana, a, nažalost, često i akcije diplomata koji ne zastupaju državne, nego interese jednoga od triju naroda. Ponajmanje hrvatskoga./HMS/

more recommended stories