Najveća izmjerena brzina kojom se vozilo kretalo u prošloj godini je 215 kilometara na sat na autocesti Banjaluka – Gradiška, na kojem je maksimalno dozvoljena vožnja 130, potvrđeno je “Nezavisnim” u MUP-u RS.
Kako su rekli, u prošloj godini evidentirana su 98.732 prekršaja prekoračenja brzine, a u periodu prva dva mjeseca ove godine 7.623 prekršaja.
“Najveći broj prekršaja prekoračenja brzine evidentiran je stacioniranim radarskim uređajem na magistralnom putu M-16, u banjalučkoj Ulici krajiških brigada. Dok su najveće brzine evidentirane na relaciji Banjaluka – Gradiška”, rekli su u MUP-u RS.
Milija Radović, direktor Agencije za sigurnosot prometa RS, rekao je da je broj izrečenih kazni za prekoračenje brzine u većoj mjeri smanjen, te da se više poštuje brzina kretanja, ali da je to daleko od toga da je RS stala pod kontrolu brzine.
“S dvije mjere, represijom i prevencijom, brzinu možemo dovesti u realan okvir, odnosno umanjiti prekoračenja. Represijom treba unaprijediti metode kontrole brzine putem radarskih uređaja, poput zapadnih zemalja, gdje postoje autoputevi sa sekcijskim mjerenjem na početku i na kraju dionice, čime se utvrđuje prosječna brzina”, rekao je Radović.
Istaknuo je da je moderniziranje metoda kontrola putem presretača, koji se nalazi u vozilima i koji registrira prekoračenje, jedan od načina na koji se može poboljšati kontrola svih sudionika u prometu.
Što se prevencije tiče, kako kaže Radović, najbolje su konstantne kampanje koje ima Agencija za sigurnost prometaRS, kako bi svim sudionicima skrenuli pažnju na to koliko je opasno brzo voziti i kakve posljedice to sa sobom nosi.
Međutim, Milenko Jaćimović, predsjednik Udruge za unapređenje sigurnosti prometa Banja Luka, kaže da represivne mjere nisu dale rezultata i nisu utjecale na smanjenje broja prometnih nezgoda, te da su preventivne mjere i kampanje posredstvom medija jedan od najboljih načina da se utječe na vozače da smanje brzinu.
“Ono što stalno govorimo je da kazne ne mogu riješiti problem. Stalno se baziramo na kaznama, a one ne mogu riještiti problem velike brzine. Iskustva najsigurnijih zemalja po pitanju prometa kažu da su represivne mjere tek na četvrtom mjestu, po pitanju sigurnosti prometa”, rekao je Jaćimović.
Banjalučanin Miloš L. kaže da se izuzetno brzo vozi na pojedinim cestama u RS, te da su mnogo opasniji magistralni i lokalni putevi od autoputeva, poput magistrale Banjaluka – Prijedor.
“Ovom dionicom većina vozača vozi više od 100 kilometara na sat, te je mnogo opasnija od autoputa, jer se ne zna gdje i kada vam nešto može izletjeti s lokalnog puta, što može biti kobno”, rekao je ovaj Banjalučanin.
I.C. / Dnevnik.ba
wpDiscuz