Usporedo s crnim prognozama brojnih stručnjaka, ali i europskih institucija, prema kojima bi BiH i ovog proljeća mogle zadesiti katastrofalne poplave, već sada se može ustvrditi da će institucije vlasti biti jednako nepripremljene kao i lani.Nakon nedavnog otkrića “Dnevnog avaza” da Vlada FBiH nije dala ni marku za obnovu robnih rezervi, a da poslije prošlogodišnjih svibanjskih poplava u skladišta Direkcije robnih rezervi FBiH u posljednjih godinu nije ušao nijedan proizvod, ovaj skandal dodatno je potkrijepljen izvještajem o radu Direkcije koji je na pretposljednjoj sjednici usvojila nezakonita Federalna vlada.
Neizvršen plan
Naime, u ovom izvještaju uglavnom se navodi što je planirano uraditi, ali ne postoji pisani trag o tome da je išta urađeno.
Tako je, kako piše sarajevski list istaknuto da je Direkcija u 2014. planirala nabaviti zalihe merkantilne pšenice i goriva. A onda je u istom izvještaju navedeno da na raspolaganju nema ni pšenice ni goriva!
– Očekivao se dobar urod pšenice i planirano je bilo robne rezerve uvećati za 4.500 tona. Međutim, iz današnje perspektive gledano, sva naša očekivanja zbog velikih poplava od svibnja do kolovoza potpuno su uništena – stoji, između ostalog, u izvještaju Direkcije robnih rezervi FBiH.
U prilog informaciji da su skladišta Direkcije skoro prazna govore i podaci iz izvještaja prema kojima su istekli brojni ugovori o skladištenju i obnavljanu zaliha.
Istekli ugovori
Tako su, kako precizira “Dnevni avaz” istekli ugovori o skladištenju naftnih derivata u Visokoj kod Gruda, zatim obnavljanju zaliha mesnih konzervi u skladištu “Akova Impex” Sarajevo, obnavljanju stotine tona pšenice u skladištima u Sarajevu, Bugojnu, Cazinu, Gradačcu, kukuruza u Orašju, te šećera u Novom Travniku.
Kao opravdanje navodi se da je Vlada FBiH kasno usvojila godišnji program za 2014. godinu pa “Federalna direkcija nije imala dovoljno vremena provesti postupke nabavke”.
Kada je riječ o 2015. godini, u izvještaju je navedeno da će Federalna direkcija robnih rezervi provesti proceduru javne nabavke 300 tona sjemenske pšenice, ukupno 450 tona mineralnog gnojiva, te da su za sufinanciranje sjetve pšenice na površini od 1.000 hektara planirana sredstva od 600.000 KM. Hoće li barem to biti ostvareno, ostaje da se vidjeti.