Naša djeca uče malo, a svi bi na fakultete

Hrvatski učenici uče malo, uglavnom neredovito, pred ispitivanja, a gotovo svi planiraju ići na fakultete, što ne odgovara ni njihovom uspjehu ni potrebama tržišta rada, pokazalo je novo opsežno istraživanje ‘O učenju 2014.’

Prema rezultatima studije koja je provedena u četvrtim i osmim razredima svih 109 javnih osnovnih škola u Zagrebu, tek četvrtina učenika uči redovno svaki dan.
U danu kada nije najavljeno ispitivanje više od trećine učenika priprema se za školu između 30 minuta i jednog sata (u što su uključene različite pripreme, od pisanja zadaće do spremanja torbe). Nešto više od četvrtine priprema se manje od pola sata, a manje od 10 posto više od dva sata.

Oko dvije trećine uči samo pred ispitivanje
Koliko kampanjski uče naši osnovnoškolci, pokazuje podatak da oko 30 posto učenika četvrtog razreda uči isključivo prije testa i usmenog ispitivanja. U osmom razredu taj je postotak mnogo veći – gotovo dvije trećine učenika uči isključivo prije ispitivanja.
Zanimljivo je da, neočekivano, kampanjski uče sve kategorije učenika, i oni najuspješniji (koji imaju ocjenu odličan iz sva tri analizirana predmeta – matematika, hrvatski i prvi strani jezik) i oni manje uspješni.
Također je iznenađenje da pripreme za školu traju podjednako u različitim skupinama učenika. Iznimku predstavljaju učenici koji iz sva tri predmeta imaju ocjene dovoljan. Među njima gotovo 90 posto učenika ne uči svaki dan.

Nisu krivi samo učenici, već i sustav
Autori kažu da se ovakav rezultat može smatrati izrazito nepovoljnim odgojno-obrazovnim ishodom.
Učenje isključivo za ispitivanje, prema svim međunarodnim istraživanjima, povezano je sa slabijim ishodima i negativnim motivacijskim obrascima. Dio uzroka ovakvih rezultata može se pripisati radnim navikama i pristupu učenju, no problem je i u obrazovnom sustavu u kojem učenici u osmom razredu imaju čak 12 obaveznih predmeta, čiji su programi nepovezani i uvelike usmjereni učenju napamet.
Jedan od voditelja volonterske studije, dr. sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, za tportal.hr je rekao da bi se redovnije učenje moglo potaknuti boljim vrednovanjem.
‘Potrebno je vrednovati redovitije i, što je još važnije, raznovrsnim oblicima vrednovanja. U Hrvatskoj se vrednuje gotovo isključivo na kraju cjelina i to u cilju ocjenjivanja. Kampanjsko učenje bi se smanjilo ukoliko bi se uveli oblici i načini rada kojima bi se vrednovalo učenje, posvećenost radu i redovito izvršavanje obaveza’, rekao je Jokić.