I dok je Čović odlučio posve nestati sa svih lista, Dodik će pak ipak ostati kandidat za predsjednika Republike Srpske, što mu ostavlja daleko više prostora za upravljanje najvažnijim procesima, piše Večernji list BiH.
Bošnjački obračun
Ponajprije odabir dvojice Čovića i Dodika, odnosno vodstva stranaka jesu žene Borjana Krišto i Željka Cvijanović. Obje imaju sličnu političku poziciju, ali i put u karijeri.
Krišto je bila predsjednica Federacije BiH, kao što je to sada Cvijanović. Ona je bila i premijerka Republike Srpske, dok je pak Krišto obnašala daleko više funkcija, od županijske i federalne ministrice pravosuđa, ali i članice vodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Još je jedna zajednička nit vezana za njihovo političko angažiranje, a to je da su po jednom gubile u utrci za hrvatske, odnosno srpske članice Predsjedništva BiH. I dok se Krišto ponovno nadmeće s probošnjačkim izborom Željkom Komšićem, Cvijanović će ovoga puta na megdan s predsjednikom SDS-a Mirkom Šarovićem, dok DNS-ov Nenad Nešić i SDP-ov kandidat Vojin Mijatović nemaju većih izgleda.
Ako budu izabrane, bit će prvi put da je žena zasjela na čelo države.
Glavna zapreka Dodiku u utrci za predsjednika Republike Srpske bit će Jelena Trivić, aktualna zastupnica u Narodnoj skupštini iz PDP-a.
Hrvatskom potpredsjedniku u RS-u, mladom liječniku Davoru Pranjiću iz Banje Luke protukandidat će biti Ivan Begić iz PDP-a.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH umnogome će ovisiti o tome kako će se rasplesti situacija prije svega s izborom bošnjačkog člana državnog vrha. Bošnjački izborni kapacitet u nekoliko zadnjih izbornih ciklusa iznosi oko 750.000 glasova.
Izetbegović je prvi put dobio ravnopravnog protivnika u Denisu Bećiroviću, ne zbog njegova osobnog autoriteta nego zbog činjenice kako je iza njega stalo desetak probošnjačkih ili “građanskih” stranaka, dok je pak Mirsad Hadžikadić očito odlučio izaći na izbore kako bi pokušao povući i listu stranke za izbore. U slučaju pak da Bećirović uspije po istraživanjima otići preko 350.000 glasova, a i veći je potencijal stranaka koje ga podržavaju, onda se Izetbegović ne može razbacivati s glasovima kako je to primjerice ova stranka s drugim satelitima učinila na izborima 2018. godine kada je izbornim inženjeringom treći put Komšić nametnut Hrvatima.
Po grubim procjenama Komšiću ne bi ostalo ni 100.000 glasova potpore, odnosno čak ni 90-ak tisuća koliko je njegova stranka privukla 2018. godine. A takav rezultat široko bi otvorio mogućnost da Krišto kao legitimna hrvatska predstavnica bude izabrana u državni vrh BiH.
Nositelji lista
Zajedno s kandidatima za najviše državne i entitetske pozicije stranke su utvrdile i liste za zastupnička tijela od skupština županija, do entitetskih i državnog parlamenta. HDZ BiH tu je pozicionirao Darijanu Katić Filipović, Marinka Čavaru, Miju Krešića… Istodobno, Lidija Bradara, Josip Martić, Vlatka Martinović nositelji su na listama za federalni Parlament.
Među zvučnijim SDA-ovim imenima za državni Parlament su sadašnji federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić, zatim Alma Čolo kao vodeći pravni autoritet.
Za federalni Parlament kandidirani su premijer Fadil Novalić, ali i potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović te predsjedatelj Zastupničkog doma Mirsad Zaimović, dok je Edin Mušić iz Hercegovine nositelj predsjedavajuće liste.
Sadašnji premijer Tuzlanske i Srednjobosanske županije Irfan Halilagić, kao daleko najmlađi političar, te Tahir Lendo vode županijske stranačke liste SDA. U SNSD-u odlučili su se za djelomičnu promjenu, no konstanta ostaje Nebojša Radmanović, bivši član Predsjedništva koji će biti nositelj za Zastupnički dom Parlamenta BiH u prvoj izbornoj jedinici. Slijedi Obren Petrović iz Doboja koji je prelaskom iz SDS-a donio prevagu te aktualni premijer Republike Srpske Radovan Višković.
Među istaknutijim imenima koja su nositelji za Narodnu skupštinu su ravnatelj UKC Banja Luka Vlado Đajić, Drago Kalabić, državni ministar Vojin Mitrović te Luka Petrović, bivši načelnik Trebinja i glavni tajnik SNSD-a./HMS/
wpDiscuz
