Amerika je tijekom više od 600 dana rata Ukrajini bila najveći spasitelj zbog silnog oružja, novca i opreme koju je slala. No sada je Amerika postala jedna od najvećih briga Ukrajine. Pomoć SAD-a Ukrajini brzo se troši, a nefunkcioniranje Kongresa blokira novu tranšu pomoći. Nitko nije siguran kada će – i hoće li uopće – pomoć ponovno stići, piše The Economist.
Na fronti se to već osjeća dok Amerika pokušava rastegnuti svoja sve oskudnija sredstva.
‘U proljeće je dotok vojnih zaliha bio kao široka rijeka. Na ljeto je to bio potok. Sada je to tek nekoliko kapi suza‘, kaže jedan izvor iz Ukrajine.
Neizvjesnost je velika i Ukrajinu očekuje tmurna i teška zima: njezina protuofenziva nije uspjela probiti ruske linije, Rusija povećava proizvodnju oružja, a glavni saveznik je paraliziran političkim previranjima i ometen ratom Izraela i Hamasa u Gazi.
Lloyd Austin, američki ministar obrane, posjetio je Kijev 20. studenog kako bi uvjerio Ukrajince da će SAD nastaviti podržavati Ukrajinu ‘i sada i u budućnosti‘. Ipak, Austin zna da ključ sefa s novcem drži Kongres, a ravnotežu snaga u Kongresu drži izolacionističko krilo Republikanske stranke, posebice u Zastupničkom domu, gdje je jedan od njihovih simpatizera sada predsjedavajući. Od rujna je Kongres već dvaput donio posebnu rezoluciju kako bi se izbjegla blokada federalne vlade, i dvaput je zaobišao novu pomoć za Ukrajinu.
Senat će u prosincu ponovno pokušati osigurati pomoć, prije ponovne blokade u siječnju. Predsjednik Joe Biden zatražio je dodatna sredstva od 106 milijardi dolara, od čega je 61 milijarda za Ukrajinu, a ostatak za Izrael i druge prioritete nacionalne sigurnosti. Republikanci pomoć Ukrajini žele povezati sa strožim mjerama za suzbijanje migracija preko američke granice s Meksikom. Oni koji su upoznati sa situacijom, kažu da dogovor još nije niti na vidiku.
Što je odgađanje duže, to stranke sve više zahvaća predizborna groznica. Neki u Kongresu su zabrinuti da ako ne bude dogovora prije Božića, nova pomoć Ukrajini mogla bi čekati sve do izbora u studenom 2024. No ako Donald Trump bude izabran za predsjednika, slanje pomoći moglo bi u potpunosti prestati.
‘Vrijeme nam nije prijatelj‘, kaže jedan snuždeni proukrajinski senator.
No ukrajinski čelnici, barem u javnosti, odbacuju ideju da bi Amerika mogla prestati slati pomoć.
‘Ne vjerujem da će se to dogoditi‘, rekao je glavni suradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, i dodao da je tijekom nedavnog posjeta SAD-u naišao na ‘snažnu podršku obje stranke‘.
Od početka ruske invazije Amerika je osigurala oko 75 milijardi dolara ukupne pomoći Ukrajini, a europske zemlje zajedno su isporučile više od 100 milijardi dolara, pokazuju američki izračuni. No ključno je to što Amerika još uvijek daje većinu vojne pomoći, u vrijednosti od oko 44 milijarde dolara. Pentagon kaže da mu je za opskrbu Ukrajine oružjem iz vlastitog arsenala, preostalo samo oko 5 milijardi dolara koji se mogu povući preko predsjedničkih ovlasti (PDA), te nešto više od 1 milijarde dolara u sredstvima za obnavljanje arsenala.
S obzirom na iscrpljene vojne zalihe diljem Zapada – te krizu na Bliskom istoku i potencijalnu onu oko Tajvana – američka vlast možda neće biti voljna dati više nego što smije ponovno kupiti.
PDA paketi za Ukrajinu su se smanjili, s prosječnih više od 1 milijarde dolara mjesečno (vrhunac je bio u siječnju kad je poslano 5 milijardi dolara) na 350 milijuna dolara u listopadu i samo 250 milijuna dolara ovog mjeseca. Zasebni dio poznat kao Inicijativa za sigurnosnu pomoć Ukrajini (USAI), vrijedan više od 18 milijardi dolara, gotovo je potrošen. To je uglavnom iskorišteno za dugoročnu opskrbu američkih tvrtki. Oružje koje se priprema za USAI i dalje će pristizati, čak i bez novog paketa pomoći. Mali iznos USAI novca, oko 25 milijuna dolara mjesečno, također se šalje prema trajnim rezolucijama.
Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku, pozvao je europske zemlje da, ako je potrebno, popuste Americi. Doista, nedavno su odaslali niz novih obećanja. Njemačka je rekla da planira udvostručiti svoju potporu Ukrajini iduće godine na 8,5 milijardi dolara, a također će isporučiti više sustava protuzračne obrane. Nizozemska, Finska i Litva najavile su nove pakete vojne pomoći. Ali tamni oblaci se približavaju. Čini se da će odluka ustavnog suda u Njemačkoj spriječiti planove za povećanje pomoći. Krajnje desna Slobodarska stranka Geerta Wildersa, koja je osvojila najveći broj mjesta na nedavnim izborima u Nizozemskoj, protivi se slanju oružja što dovodi u pitanje može li Nizozemska još uvijek voditi koaliciju za isporuku aviona F-16 Ukrajini. Nova slovačka vlada već je zaustavila vojnu pomoć. Ukrajinci su zabrinuti da bi bez SAD-a kao predvodnika, Europljani mogli brzo posustati.
Rat u Ukrajini često je bio artiljerijski, a zemlji već jako nedostaje granata, kaže Michael Kofman iz američkog think-tanka Zaklada Carnegie za međunarodni mir. Računa da je Ukrajina tijekom ljeta ispaljivala 220.000-240.000 granata većeg kalibra (152 mm i 155 mm) mjesečno, ali se brzina paljbe smanjuje i past će na 80.000-90.000 granata mjesečno. Čak su i ove brojke veće nego što trenutno proizvode Amerika i europske zemlje zajedno – otprilike 28.000 odnosno 25.000 mjesečno. Zapadna proizvodnja raste, s ciljem da se utrostruči, ali to će potrajati godinu dana ili više, a dio proizvodnje će se koristiti za popunjavanje vlastitih zaliha. Rusija proizvodi više granata od Zapada, a pomogla joj je i velika količina granata iz Sjeverne Koreje.
Ukrajina pokušava potaknuti vlastitu obrambenu industriju, koja je u sovjetsko vrijeme bila snažna, ali je u međuvremenu jako zanemarena, pa se baca i na proizvodnju standardnih granata NATO-a od 155 mm, među ostalim. ‘Bez obzira koliko povećamo vlastitu proizvodnju, uvelike ovisimo o zapadnim partnerima‘, priznaje visoki dužnosnik u Kijevu.
Ako se američka podrška smanji, Ukrajina neće moći pokrenuti još jednu veliku protuofenzivu, kaže Kofman. Može pokušati još više koristiti dronove. Ali u konačnici će se morati ukopati. ‘Ukrajina bi trebala učiti iz onoga što je uspjelo Rusiji. Što je jača vaša obrana, potrebno vam je manje granata i vojnika da držite liniju‘, kaže Kofman.
Vladimir Putin se busao u prsa da bi bez zapadne potpore Ukrajina bila slomljena u roku od tjedan dana. Ali umjesto iznenadnog kolapsa, kaže Jack Watling iz britanskog think-tanka Royal United Services Institute (RUSI), poraz će vjerojatno biti ‘spor i bolan‘.
No savjetnik Jermak se ne slaže s takvim fatalizmom: ‘Izabrali smo. Borit ćemo se do pobjede. Ali naravno, pobjeda će biti brža i spasit ćemo više života ako se slanje pomoći nastavi.‘
wpDiscuz
