Ponedjeljak, 18 studenoga, 2024

Na koja će pitanja odgovoriti rezultati popisa?

Vrlo
- Advertisement -

SARAJEVO / BANJALUKA – U Bosni i Hercegovini sve je spremno za prvi posljeratni popis stanovništva koji je godinama bio predmet spora političkih partija i prerastao u više političko nego statističko pitanje.

Prvi popis nakon 22 godina, u potpunosti proveden prema europskim standardima, počeće u utorak, 1. listopada u devet sati i trajaće do 15. listopada u 21 sat i bit će obavljen prema podacima na dan 30. rujna.

Cilj popisa je da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim teritorijalnim razinama – naseljima, općinama, gradovima, županijama i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migracijska i druga obilježja, broj kućanstava, obitelji i njihove karakteristike i podaci o stambenom fondu.

Popisna kampanja predstavnika sva tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i manjinskih naroda, koje Ustav BiH “poznaje” kao “ostali” – posljednjih dana je intenzivirana, a najžešća je među Bošnjacima.

Bošnjaci, naime, strahuju da bi se pojedinci mogli nacionalno izjasniti kao muslimani ili Bosanci, što bi značajno moglo umanjiti broj pripadnika tog naroda.

U kampanji se stoga nije prezalo ni od zloupotrebe djece, pa je u tu svrhu snimljeno nekoliko video zapisa koji su se pojavili na YouTubeu, što je izazvalo žestoke reakcije predstavnika druga dva naroda – Srba i Hrvata.

Kampanja je vođena i među hrvatskim narodom, jer njihovi politički predstavnici strahuju da bi mnogi od pripadnika tog naroda, iz straha da ne izgube privilegije koje imaju u Hrvatskoj, mogli bojkotuju popis.

Najjasnija situacija je, čini se, među Srbima, a najsloženija u mješovitim brakovima i među njihovim potomcima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više puta je ukazao da je najvažnije da ovaj popis bude “fer i regularan” jer treba da neophodne podatke koji će oblikovati ne samo gospodarski nego i politički sustav BiH.

On je pozvao građane Srpske da se odazovu popisu i obavezno izjasne o svojoj nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj pripadnosti.

Više puta do sada predsjednik RS je upozorio da će ovaj popis pokazati da u Federaciji BiH živi daleko manje Srba u odnosu na period od prije proteklog rata, a da suprotno tome u Srpskoj živi značajno veliki broj Bošnjaka.

“Posebno će se to vidjeti na primjeru najvećeg grada, Sarajeva. To je danas grad bez Srba jer se u njemu desio svojevrstan genocid, jer genocid ne podrazumjeva samo ubijanje nego i sustavno raseljavanje stanovništva”, rekao je Dodik.

Procjenjuje se, naime, da u Srpskoj živi između 15 i 20 posto Bošnjaka, a da je u Federaciji BiH broj Srba s više od 30, pao na manje od dva posto.

A, prema podacima popisa iz 1991. godine, u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika: 43,47 posto muslimana, 31,21 posto Srba, 17,38 posto Hrvata, 5,54 posto Jugoslovena i 0,23 posto Crnogoraca.Isti podaci pokazuju da je te 1991. godine u Sarajevu živjelo 527.049 stanovnika, od čega 157.143 Srba.

Popis i popisni podaci potrebni su za stvaranje realne slike o društveno-ekonomskoj situaciji u BiH, posebno nakon proteklog rata, da budu osnova vladama svih razina za planiranje razvoja kako zemlje, tako i svake regije i lokalne zajednice, da olakšaju domaćim i stranim tvrtkama planiraju razvoj i investicije i olakšati rad znanstvenoj i akademskoj zajednici.

Popis je i pozitivan korak na putu europskih integracija i korištenja sredstava iz IPA fondova, a prikupljeni podaci bit će međunarodno priznati i usporedivi s podacima drugih zemalja.

Nakon popisa u BiH, bit će poznato kakva je situacija u obrazovnom sustavu, u segmentu zapošljavanja, kakve su mogućnosti o pitanju stambene izgradnje, kakav je stupanj tehnološkog razvoja u zemlji, koliko ima nepismenih, koliko pismenih i kojeg stupnja obrazovanja.

Biće poznato i da li je poljoprivreda značajan segment gospodarstva BiH, kakva je situacija po pitanju migracije stanovništva u BiH, koji su osnovni izvori sredstava za život građana BiH te mnoštvo drugih, točnih i objektivnih podataka.

Preliminarni rezultati popisa bit će objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja.

Popisivani osobe nisu dužne dati odgovore o etničkoj i vjerskoj pripadnosti ili o jeziku jer je u statističkom smislu odgovor i “nepoznato” ili “ne izjašnjava se”.

Ipak, popisivač je dužan upisati svaki odgovor koji popisivana osoba da na ta pitanja, pa čak i ako se izjasni kao “marsovac”.

Za netočno davanje podataka predviđene su kazne od 1.000 do 10.000 KM.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

TKO ZAPRAVO DIKTIRA PRAVILA IGRE? Promjena tona europskih novinskih agencija prema političarima je fascinantno brza nakon Trumpa

Trump je pobijedio. Meloni je odjednom postala spasiteljica Europe. Barem što se tiče Reutersa, čitaj HINA-e, koja prepisuje od...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -