Published On: Sri, ožu. 15th, 2017

MUHIĆ: U slučaju raspada BIH mora se razmišljati i o Bošnjačkoj državi kao zadnjoj opciji

Moja teza je vrlo jednostavna. Ne prave države ljude nego ljudi i narodi prave države. Mi Bošnjaci sada idemo od one teze, dok je Bosne biće i Bošnjaka. Nije istina! Nije istina, Bosne nije bilo petsto godina ali Bošnjaci su opstali. Mnogih država nije bilo ali su narodi opstali. Moja teza je suprotna- dok je Bošnjaka biće i Bosne. Sada je od vitalne i od presudne važnosti zadatak, očuvati svoj vlastiti identitet, istaknuo je razgovoru za Vijesti.ba akademik Ferid Muhić.

 

Prije par dana izjavili ste da bi na neki način trebalo preispitati postojanje ili formiranje tzv “fildžan države”. Kazali ste u neku ruku da je BiH fantomska država i da bi Bošnjaci, ako već postoji Crna Gora kao država od 600 hiljada stanovnika, trebali razmotriti pitanje svoje nacionalne države koja bi brojala dva miliona stanovnika. To je jedan stav koji do sada nismo bili u prilici da čujemo od bošnjačkih akademika. Ne vjerujem da se sa tim stavom mogu složiti akademici osobito Filipović i Duraković. Na što ste konkretno mislili kada ste govorili o takvoj državi?

MUHIĆ: Vi ste relativno korektno prenijeli to. Međutim tu postoji jedan bitan nesporazum. Naime ja sam govorio kao analitičar a ne kao čovjek koji odlučuje. Ja nemam nikakvu moć da zagovaram ovo ili ono.

VIJESTI.BA: Jasno.

MUHIĆ: Nije jasno jer su mnogi komentari meni već stigli na adresu kao da sam ja to sam već uveo i kao da imam moć da to uvedem. Uloga analitičara je da ispita sve realno i logički otvorene mogućnosti. Naravno ne sasvim nerealne, da će ljudima izrasti repovi i da će dobiti krila, ali realne mogućnosti su hoće li se odvojiti onbaj treći dio odnosno nekadašnja Herceg Bosna ili neće. Realno je moguće da neće, realno je moguće da hoće. Šta ako se i to odvoji? Realno je moguće. U analizi je bilo nezamislivo da će Bosna nakon svoje teritorijalne integralnosti i cijelovitosti praktično izgubiti pola svoje teritorije. Pola Bosne nije više bosansko, ono se zove Republika Sprska i odgovara na pitanje – ne kako se ti zoveš mali ili mala nego čija si ti; ja sam srpska kaže ta mala, koja je 49 posto od cijele Bosne. Ona kaže – ja sam srpska. Njen prisvojni pridjev je potpuno izdvaja iz konteksta Bosne. Ima posebnu mogućnost da blokira rad, posebnu mogućnost da postavi veto i tako dalje. Sve to pokazuje da je naša ideja kojoj sam se ja u početku zaista čudio razgovarajući sa rahmetli Alijom – on je rekao, to je samo na papiru, Bosna je cijela. Ja sam deset ili petenaest godina sa mojim prijateljima, rođacima i sa ljudima na pozicijama razgovarao o Bosni, uporno, čak i danas mnogi od njih kažu, to je samo na papiru. Međutim realno i objektivno to nije tako. Pedeset posto Bosne već nije Bosna. Mogućnost da se i onaj drugi dio, u znatno manjem procentu, ali ipak u nekom procentu, odvoji, ostaje otvorena.

VIJESTI.BA: Dobro, ali šta Vi vidite kao rješenje?

MUHIĆ: Ne vidim odmah rješenje. Prvo da postavimo koordinate problema. Moramo to objasniti. Nije ovo anketa na ulici o tome – šta vi mislite hoće li opstati Bosna. Tako da tražim više vremena da odgovorim. Dakle mora se analizirati prvo da vidimo šta ako se to desi. Ne možemo turiti glavu u pijesak kao noj i reći da toga neće biti, Bosna je moguća samo kao zajednica i samo kao cijelovita. Već nije cijelovita dvadeset godina. Dakle, šta ako se odvoji ovaj dio? Propale su mnoge države. Propao je Sovjetski Savez koji je bio najveća država svih vremena. Propala je Jugoslavija za koju smo vjerovali da nema šanse da dođe do nekih sukoba.  Postoji mogućnost da se odvoji dio BiH. Reći ću vam jedan detalj. Jedna ruska geostrateška agencija je objavila kartu Balkana na kojoj više nema Bosne, nego ima istočni dio koji je malo više prema rijeci Bosni, ima Srbija i zapadni dio koji je Hrvatska. Bosne nema više. To oni procjenjuju negdje za 2030.godinu. Ta karta je objavljena na internetu. Predstavnik britanske ambasade saopštava da su dvije države na Balkanu pred raspadom. Priče o prekorojavanju granica koje se ne smiju prekrojiti formalno su tema o kojoj danas i neki diplomatski predstavnici govore. Nije bitno da li je to samo u nekom drugom kontekstu da alarmiraju, ispitaju i testiraju ili je to stvarno dio programa. Varijanta da bi mogli odvojiti dio Bosne postoji.

I sada tu mi Bošnjaci uporno skačemo i držimo se toga da to ne može da se desi jer ako to bude mi smo gotovi. Naprotiv, ako ti to bilo, i stvarno se ostvarilo da Bosna isčezne, odnosno da pređe jednim dijelom u Srbiju a drugim u Hrvatsku šta bi nama ostalo?

VIJESTI.BA: Ostala bi neka muslimanska državica i to je jasno.

MUHIĆ: Ne, ne bi ostala. Ostaje ustvari da nas asimiliraju jer granica ide posred Bosne, uslovno rečeno. Nema nikakve muslimanske fildžan državice. Međutim, realno ne treba isključiti sad u analizama ni tu varijantu. Šta je bolje? Ako bi već do toga došlo , priklanjati se samo Hrvatima ili Srbima i pokušavati tu održati svoj nacionalni identitet ili insistirati na tome da onaj dio na kojem su Bošnjaci većina napravi onoliko koliko može nekakvu svoju svoju državu pa neka je zove kako god ko hoće. To bi bila teritorija po broju stanovnika velične Slovenije ili Makedonije, četiri ili pet puta veća od Kosova, veća od Crne Gore. To seu države. Slovenija, znamo kakva je. Makedonija, Kosovo, Crna Gora, to su države. Broj stanovnika bi bio tu, kao Slovenija ili Makedonija. Teorijski nema razloga da smatramo kako ne bi mogla opstatati. Ekonomski nema razloga da smatramo da ne bi mogla opstati.

U tome slučaju, iako uvijek kažem da je to hipotetički kontekst , u slučaju kada bi došlo da se otcijepe mi bismo morali i spas bi za nas bio upravo insistiranje na takvoj državi jer bi njeno priklanjanje srpskom ili hrvatskom entitetu značilo našu definitivnu asimilaciju. Moja teza je vrlo jednostavna. Ne prave države ljude nego ljudi i narodi prave države. Mi Bošnjaci sada idemo od one teze, dok je Bosne biće i Bošnjaka. Nije istina! Nije istina, Bosne nije bilo petsto godina ali Bošnjaci su opstali. Mnogih država nije bilo ali su narodi opstali. Moja teza je suprotna- dok je Bošnjaka biće i Bosne. Sada je od vitalne i od presudne važnosti zadatak, očuvati svoj sopstveni identitet.

VIJESTI.BA: Zašto se u toku rata nije pristalo na sve to? Mogao je Izetbegović to potpisati 1995.godine?

MUHIĆ: Ja lično mislim da je to bilo mnogo bolje rješenje. Jer ovo je veoma nezgodno, živjeti zajedno u istoj državi sa onima koji produžuju istu politiku. Ovo jeste nova generacija djelomično ali RS praktično produžuje istu politiku, negiranja genocida. Zato sam u ovom kontekstu  shvatio da bi to bilo pravo rješenje i vaše pitanje je izvanredno. To je trebalo odmah reći. Ne reći ipak smo sačuvali. Nismo je sačuvali. Ono što smo sačuvali je 51 posto. Kad smo mi uz njih izdržali ovih dvadeset godina, pa mi bismo bez njih procvijetali.

 

 

VIJESTI.BA: Mislite li da politika SDA vodi u pravcu koji pominjate?

MUHIĆ: Nažalost ja mislim da vodi ali u gorem smislu. Ide ka tome da postupno Bošnjake sasvim liši svakih aspiracija da imaju svoju državu. To je izgrađeno na tome – budite Bošnjaci ali nemojte tražiti svoju državu. To onda znači da jednog dana kada se odvoji i onaj hrvatski dio onda ćete moći da fino budete Bošnjaci u Srbiji i Hrvatskoj i da postepeno prestanete biti to a postanete Srbi i Hrvati. Dakle ona ide u pravcu toga, ona je već ponudila i podjelu Mostara što me je šokiralo.

VIJESTI.BA: Ne znam zašto Vas to šokira ako u kranjem cilju bošnjačku nacionalnu državu vidite kao rješenje. Podjela Mostara je put u to?

MUHIĆ: Nije to naš cilj, to je alternativa koja može proizaći iz najcrnjeg scenarija a taj najcrnji scenarijo je realno moguć. Ja ne kažem da je to bolje. Kažem da je to spas u slučaju da potonu sve druge lađe, a ne da kažemo, nećemo ni tada svoju državu.

VIJESTI.BA: Mislim da to nije nikakav spas nego jedino što ostaje?

MUHIĆ: Ali SDA neće ni to i to je ono što ja kažem. Mi nećemo to, ali šta ako dođe do toga. Mora se shvatiti da je to jedino što ostaje a ne da mi tome trebamo težiti. Trebamo težiti integralnoj i cijelovitoj Bosni, uključujući i onih 49 posto otetih genocidom. To bi trebao biti naš strateški generacijski projekat dok smo na ovom svijetu kao Bošnjaci. I Jevreji su izgubili svoju državu i poslije dvije hiljade godina su je napravili, makar na tuđoj teritoriji, jer su održali svoj identitet. Dakle nisu prestali biti Jevreji. Mi prestajemo biti Bošnjaci, čak toliko da više ne smijemo ni zamisliti neku svoju državu u slučaju da nam otmu i ono malo što je ostalo.

VIJESTI.BA: Jedan ste od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjestnosti ( BANU). Kako Vaše kolege unutar akademije na ovakve stavove? Kakva su njihova razmišljanja?

MUHIĆ: Pa ne znam kako gledaju. U odnosu na ovo pitanje nisam dobio nijedan komentar.

VIJESTI.BA: Nije jasno kako ne znate kako gledaju. Ovo je krucijalno pitanje kojim bi trebala da se bavi jedna akademija.

MUHIĆ: Ja se s njima ne vidim. Ja sam u Skopju i rijetko se čujemo a nisu odgovorili ništa.

VIJESTI.BA: Dakle, BANU ne radi ništa?

MUHIĆ: To je vaša formulacija. Moja formulacija je da se što se tiče ovog mog stava i analize nemam nikakakav komentar od nijednog člana Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Razgovarao: Nihad Hebibović

Cjeloviti interview, pročitajte na vijesti.ba

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer