Rusija se vratila u centar pažnje i nitko si ne može priuštiti ignoriranje Kremlja. Postoji linija razmišljanja da je to upravo ono što je Putin želio, ne Ukrajinu, već ponovni status Rusije kao supersile.
Unatoč strahovima oko Europe, još uvijek postoje razlozi za nadu da će rat u Ukrajini biti izbjegnut. Sve se svodi na ono što ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava postići. Kad bi sada okončao krizu, ostvario bi najveću stratešku pobjedu Rusije od kraja “Hladnog rata”, piše “The Telegraph”.
Svijet zadržava dah dok čeka Putinov sljedeći potez. Zapadni čelnici čekaju u redu kako bi krenuli u Kremlj kako bi čuli njegove zahtjeve. Tržišta su zastrašena, cijene energenata rastu, letovi se preusmjeravaju i preusmjeravaju iz ukrajinskog zračnog prostora.
Putin je privukao pažnju cijelog svijeta. Rusija se vratila u centar pažnje i nitko si ne može priuštiti ignoriranje Kremlja. Postoji linija razmišljanja da je to upravo ono što je Putin želio, ne Ukrajinu, već ponovni status Rusije kao supersile.
Mnogo se pričalo o Münchenskoj konferenciji, ali Putin je možda imao na umu Potsdamsku konferenciju prije kraja Drugog svjetskog rata, kada su britanski premijer Winston Churchill, sovjetski komunistički diktator Staljin i američki predsjednik Harry Truman podijelili Europu među sobom. .
Pobjede Kremlja tek dolaze
Ako je njegov plan bio vratiti Rusiju na sam vrh svjetske hijerarhije moći, na dobrom je putu da to i ostvari, piše “Telegraph”.
Bilo je zabrinutosti oko ponuda Putinu da se izvuče iz moguće ratne situacije bez gubitka obraza, ali on je tu poziciju već izgradio za sebe. Nikad nije rekao da namjerava izvršiti invaziju – naprotiv, inzistirao je da neće. Kaže da ruske snage održavaju vojne vježbe. Sve što treba učiniti je povući ih i proglasiti pobjedu.
A pobjede Kremlja samo su niže. Ukrajinska kriza razotkrila je duboke podjele na Zapadu. Njemačka, duga okosnica Europske unije koju predvodi bivša kancelarka Angela Merkel, odjednom je nepouzdan saveznik na čelu s novim kancelarom SPD-a Olafom Scholzom, koji ne želi odustati od plinovoda Sjeverni tok 2 ili naoružati Ukrajinu.
Sjeverni tok i rastuće cijene energenata bolno su otkrili u kojoj je mjeri Europa ovisna o ruskom plinu.
Iako je u ponedjeljak ujutro ‘povukao kočnicu’ i povukao svoje komentare, ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji, čini se, naznačio je da bi Putinu mogla biti veća nagrada na dohvat ruke. Naime, dojam je da je Vadim Pristajko rekao da bi njegova zemlja mogla biti spremna odustati od svoje ambicije članstva u NATO-u kako bi spriječila rat. To bi zadovoljilo Putinov glavni zahtjev i ambiciju da ponovno potvrdi dominaciju nad zemljama koje graniče s Rusijom.
Jedan pogrešan potez za rat koji nitko ne želi
Ali čak i ako Kijev nije spreman odustati od nade u članstvo u NATO-u, američki predsjednik Joe Biden već ih je kobno potkopao. Isključujući mogućnost da će Sjedinjene Države krenuti u rat za obranu Ukrajine, Biden je jasno dao do znanja da Kijev neće uskoro dobiti pozivnicu za pridruživanje vojnom savezu.
Da je Ukrajina članica NATO-a, Sjedinjene Države i ostatak saveza bili bi obvezni braniti je. Unatoč retorici, Putinovo otvaranje i vođenje igre otkrilo je istinu – Zapad nije spreman zaratiti za Ukrajinu. Ova kriza je već velika pobjeda Putina. Za racionalnog čovjeka, kako se kaže, uvijek postoji mnogo izlaza iz situacije.
Ali to ne znači da situacija nije opasna – još uvijek je nejasno što Putin zapravo želi, a čak i ako blefira, ne zna se što bi mogao učiniti ako je njegov blef isprovociran. A sa 130.000 teško naoružanih Rusa na granici s Ukrajinom, samo jedan pogrešan potez mogao bi pokrenuti rat koji nitko zapravo ne želi, navodi Telegraph.