Može li CNN pobijediti Trumpa na sudu? Izgleda da može

Može li CNN zaista pobijediti Bijelu kuću te Jimu Acosti, svom od Trumpa “izgnanom” novinaru, vratiti akreditaciju. Ako je povijest učiteljica života onda se valja okrenuti slučaju novinara Roberta Sherrilla.

CNN-ov Jim Acosta, naime, u ovoj sagi o gaženju Prvog amandmana o kojoj se oglasio i legendarni Bob Woodward, piše Washington Post, nije prvi protagonist.

Već postoji presedan, presedan koji će zasigurno biti citiran ako ovo sve dođe do suda (a izgledno je da hoće).

Slučaj je “Sherrill v. Knight”, odlučen 1977. godine, na prizivnom sudu District of Columbia Circuit-a, a upravo se tamo u vrlo kratkom roku mora oglasiti i sama Bijela kuća.

Godine 1977. sud je donio odluku da je povlačenje akreditacije velika šteta na račun slobode medija i ne može se napraviti “samo tako”. U najmanju ruku, kaže objašnjenje, potrebna je “pisana obavijest s detaljno navedenim razlozima i prilika optuženome da reagira”. Također, sadržaj koji medij piše nije dovoljan razlog za ukidanje akreditacije (a propos Trumpove mržnje prema CNN-u).

Došlo se do zaključka s obzirom da s obzirom na svetost Prvog amandmana odbijanje akreditacije mora biti “smrtno ozbiljno” i detaljno pojašnjeno.

KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL

“Kada je riječ o Jimu Acosti, država neće moći udovoljiti tim standardima”, kaže za Washington Post odvjetnik Lynch koji radi pri American Civil Liberties Union, a bio je odvjetnik sada pokojnom Robertu Sherrillu koji je, također, neviđeno živcirao Bijelu kuću.

Acosta je, kao i Sherrrill nekada, ponosan na ulogu “provokatora”.

“Ako mogu pitati još jedno pitanje”, rekao je Acosta predsjedniku, a ovaj mu je rekao “dosta je sada”. Uslijedila je rasprava tijekom koje su poslali stažisticu da novinaru iščupa mikrofon iz ruke, pa ga onda optužili (neopravdano, kako pokazuje snimka) da je “stavio ruke na nju”.

Acosti CNN drži leđa i planira to nastaviti.

“Ovo je bitka za Ustav, Acostina je akreditacija simbol slobode i toga da je Bijela kuća dužna narodu reći što i kako rade”, rekla je medijska kuća u svom komentaru.

Sherrill je bio posve različit, ipak neke paralele postoje. “Vuk samotnjak”novinarstva u Washingtonu, kako su ga nazivali kolege on je svoje “žrtve” (npr. Lyndon B. Johnsona i Hubert H. Humphreya) razotkrivao u knjigama dok se u isto vrijeme bavio sudskom korupcijom, i korumpiranošću lobija za naftu i oružje.

Sam se opisivao kao “nezavisni radikalni novinar” kojeg su se mnogi grozili, a koji je pisao prepoznatljivim suhim i nimalo patetičnim stilom, čak niti kada bi opisivao sirotinju koja umire.

Nije ga zanimao način rada drugih novinara, niti bonton. Kad je radio za Miami Herald 1964. udarcem je razvalio čeljust glasnogovornika demokratskog guvernera Floride.

“Malo sam ga sredio, nema veze”, rekao je kasnije za Atlantic Weekly.

U Washington je odselio 1965. i postao dopisnik iz Bijele kuće, a već 1966. mu je odbijena akreditacija. Johnsonova je administracija zaključila da je “opasan” te da je to radi događanja na Floridi.

Američki ACLU uložio je tužbu, navevši grubo kršenje Prvog i Petog amandmana koji garantira slobodu medija i pravo na transparentni zakonski proces. Umjesto da se bave zakonitošću same odbijenice, sud je tajnoj službi rekao da smisli i napiše specifične standarde za odbijanje.

Panel od troje sudaca – Carl E. McGowan, Harold Leventhal i Roger Robb – potvrdili su i argumentirali odluku da je “pravo građanina na informacije ograničeno”, na žalbenom saslušanju zaključeno je kako Prvi amandman ne dopušta ovakve odluke.

JONATHAN ERNST/REUTERS/PIXSELL

U suštini, sud je odlučio da Prvi amandman garantira ulaz novinara u Bijelu kuću.

Sud daje za pravo iznimke ako je u pitanju sigurnost predsjednika ali “arbitrarni ili na sadržaju temeljeni kriteriji su zabranjeni”.

Luke M. Milligan, profesor prava sa Louisville School of Law kaže kako će CNN teško dokazati da je sadržaj Acostinog izvještavanja ono što ga je koštalo akreditacije, a Bijela kuća će “prst upirati u njegovo ponašanje koje je prekinulo konferenciju za medije i koje je neprofesionalno”.

Svejedno, neki stručnjaci za pravo, kažu kako se u Trumpovom ponašanju vidi “kapricioznost i loša namjera”.

“Ako sud misli da je prekršen Prvi amandman, te da je odluka kapriciozna, vratiti će akreditaciju“, slažu se.

Acostin slučaj pak ima implikacije koje nadilaze njegovu javnu svađu s predsjednikom.

“Predsjednik otvoreno prijeti novinarima i govori kako bi moglo biti drugih koji će izgubiti akreditacije, ovisno o ponašanju”, kaže komisija za slobodu medija.

Što se Sherrilla tiče, iako je nadigrao Bijelu kuću i tajne službe, nije otrčao po akreditaciju, dapače nije se nikada za nju niti prijavio.

“Washington mi se zgadio i radije ne bih slušao š***e kako drže konferencije za novinare”, rekao je Sherrill koji je umro 2014. u dobi od 89 godina.