MARO Kristić iz Mosta je u razgovoru za Index potvrdio kako će reagirati na nove optužbe vezane uz Pavu Barišića.
Naime, naš vrhunski znanstvenik Ivan Đikić tvrdi kako je Barišić autoplagirao vlastiti doktorat, prepisavši svoj magisterij, o čemu je prijava poslana i u njemački Augsburg, gdje je Barišić doktorirao.
“Mi smo tu bili vrlo jasni. Imamo još otvorene procese koji se vode. Ukoliko se tu pokaže da je doista riječ o plagijatu, mi očekujemo da će premijer definitivno reagirati smjenom ministra ili da će konačno sam ministar ponuditi ostavku. Ako tako ne bude, MOST ne može to više podržati”, rekao nam je Maro Kristić.
“Reakcija će biti vrlo jasna, nema više odstupanja, teret je u takvom slučaju prevelik”, dodao je Mostovac.
Oglasio se i Grmoja
I Nikola Grmoja je izjavio da je Most prilikom glasovanja o povjerenju ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću bio suzdržan jer nisu željeli podržati “politikantsku inicijativu SDP-a i HNS-a koji su glasovali za dokazanu plagijatoricu u Ustavnom sudu”, ali je rekao da, ako se pokažu točnima navodi o Barišićevu autoplagiranju doktorata, “nema nikakve šanse da ostane ministar”.
“Ovo nije bilo pitanje moralnosti i etičkih standarda, već da se pokuša naštetiti Vladi i testirati Most. Mi smo bili suzdržani, a što će dalje biti u ovom slučaju to ćemo vidjeti. Rekli smo da je to pitanje za samog premijera i ministra obrazovanja”, rekao je Grmoja novinarima u Saboru.
Nije završena priča
Naglasio je i kako time nije završena “priča” o ministru Barišiću, s obzirom na navode da je u Augsburgu pokrenuto ispitivanje valjanosti njegovog doktorata te mogućeg autoplagijata. “Kada bi se pokazalo točnim ovo oko doktorske disertacije, jednostavno nema nikakve šanse da gospodin Barišić ostane ministar jer onda to nije pitanje ‘fusnote’ o kojoj je jučer govorio premijer Plenković, već je pitanje puno teže”, rekao je Grmoja.
Znanstvenici Ivan Đikić i Jure Zovko optužili su ministra Barišića za “autoplagiranje”, odnosno, da je prilikom izrade doktorske disertacije plagirao samoga sebe tako što je dijelove svoje doktorske disertacije iz 1989. prethodno objavio kao članke u znanstvenim časopisima, a nije to naznačio u doktoratu.
Na to je jučer reagirao Barišić tvrdeći da je optužba neutemeljena jer nema uporišta u propisima SR Njemačke i Sveučilista u Augsburgu, koje je njegovu disertaciju prihvatilo. Prema ‘Promocijskim pravilima’ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Augsburgu i kao što je uobičajeno, dopušteno je ‘prethodno objavljivanje dijelova doktorske disertacije’, štoviše, propisano je da se više stručnih članaka iz istoga znanstvenog područja može uključiti u disertaciju, pojasnio je Barišić.
wpDiscuz