Delegacije su molitvom i polaganjem cvijeća iskazale suosjećanje sa svim žrtvama zločina na području Hercegovine, saopćeno je iz Muftijstva mostarskog.
Na mjestima stradanja glavni gatačko-bilećki imam i paroh bilećki pročitali su zajedničku izjavu za javnost koju su potpisali muftija mostarski Salem-ef. Dedović i episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.
“Sve žrtve zločina zaslužuju vjerničko i ljudsko saosjećanje, dostojnu sahranu i ovozemni smiraj. Posjetom mjestima izvršenja stravičnih zločina na području istočne Hercegovine odajemo počast žrtvama ali i ukazujemo na sulude koncepte i politike koje su odnijele brojne nevine živote, ostavljajući iza sebe pustoš, a sljedećim generacijama mržnju i netrpeljivost, kao generatore novih sukoba.
Ovu našu zajedničku posjetu mjestima gdje su ubijani život i nada u budućnost naše voljene zemlje, realizujemo u čistoj namjeri da mlade generacije osvijestimo i ohrabrimo da žive u miru, poštovanju i toleranciji s pripadnicima drugih nacija i vjera s kojima dijele zajednički prostor i sudbinu života u različitosti”, navodeno je u izjavi.
Korićka jama je prirodna jama koja se nalazi u Koritima kod Bileće.Poznata je po tome što su u noći između 3. i 4. juna 1941. ustaše sačinjene od muslimana iz Kule kod Gacka na ovom mjestu izvršile pokolj srpskog stanovništva. Počinitelji zločina, Bošnjaci muslimani u pogonu nacizma, su tijela žrtava bacili u Korićku jamu.
Oni su 3. i 4. juna 1941. ubili više od 130 Srba, a tijekom iskopavanja kostiju iz jame 1953, pronađeno je 180 ljudskih lobanja. Najmlađa žrtva od četrnaest godina je bio Kosta Glušac, a najstarija Jevto Svorcan koji je imao osamdeset godina. Žrtve zločina su bili Srbi iz Korita i okolnih sela. Srpske porodice koje su najviše stradale u ovom ustaškom pokolju su: Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović, Nosović, Radan.
Kako su istakli, žele ohrabriti sve strukture društva i pojedince u njemu da svojim djelovanjem, javno iskazanom riječju, pisanim djelima i tekstovima doprinose miru i suživotu, suzbijajući mržnju i nepovjerenje među narodima u javnom diskursu.
“Hercegovina kao mjesto susreta islama, pravoslavlja, katoličanstva i judaizma za sve nas treba da predstavlja inspirativno iskustvo međusobnog prožimanja kultura, jezika i tradicija i tu svijetlu povijest bogatstva života u različitostima treba afirmisati i prenositi novim generacijama.
Mostar i Trebinje kao veliki centri islamske i pravoslavne duhovnosti, pismenosti i kulture kroz vijekove predstavljaju nam dobar primjer na tom putu”, poručeno je u izjavi.
wpDiscuz
