Nedjelja, 5 siječnja, 2025

Mostarska sinagoga

Vrlo
- Advertisement -

Izgon Židova iz Španjolske u 15. stoljeću pokrenuo je njihovu veliku migraciju prema istoku preko Sredozemlja i Bliskoga istoka.

Bili su to Sefardi – Židovi španjolskoga porijekla koji su u 16. stoljeću stigli i do Mostara.

U doba austrougarske vlasti (1878. godine) stižu u Mostar i Aškenazi iz zapadnih i istočnih dijelova Monarhije.

U Mostaru je još 1889. godine postojala sinagoga, a nastala je preuređenjem objekta koji je prije toga služio za odlaganje sijena.

Spomenuta parcela na kojoj se uredila bogomolja, protezala se tada u Brankovcu Mukića ulicom (danas ul. Braće Šarića).

Ta sinagoga, jedina židovska bogomolja tada u Hercegovini, bila je zajednička za Sefarde i Aškenaze, što se bilježi prvom uopće poznatom zajednicom takve vrste u Europi.

Zbog malog kapaciteta i naraslih potreba mostarskih Židova, ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta, pa je formiran komitet za izgradnju.

Od prikupljenih sredstava kupljeno je građevinsko zemljište od Salke Ćibera opet u Brankovcu.

Gradnja nove sinagoge je odobrena, a 1904. godine je gradnja završena. U Mostaru je bila poznata pod imenom “Havra”. Građevina je izgrađena u pseudo-maurskom stilu (kao i mnoge građevine toga doba u Mostaru), a služila je svojoj namjeni sve do pred početak II. svjetskog rata, tijekom kojega je bila djelomično porušena.

Nakon završetka rata zgrada je nacionalizirana i prenamijenjena u kazalište lutaka. Godine 1952. godine Židovska općina Mostar poklonila je sinagogu gradu Mostaru jer ju nije mogla zaštititi od daljnjeg propadanja. Grad je 1952. godine zgradu obnovio i dograđena su dva krila.

Zbog oštećenja i napuknuća zidova nakon zadnjeg rata zgrada u Brankovcu je obnovljena 1996. godine. Tada je Općina odobrila lokaciju (križanje Onešćukove i Bulevara) kao i projekt izgradnje nove sinagoge u okviru Židovskog kulturnog centra, a koji i danas čeka potrebne dozvole. Realizacijom tog projekta Mostar bi bio treći grad u svijetu (pored Jeruzalema i Sarajeva), koji bi u krugu od 150 metara zračne linije imao sinagogu, džamiju i katoličku crkvu.

Fotografija: Brankovac – Sinagoga (danas kazalište lutaka) 1910. i 1930-ih

 

Tibor Vrančić l CIDOM

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Plaće i mirovine su rasle, ali život je dvostruko skuplji: Ovo su cijene 2014. i 2024.

Prođe li vam ponekad kroz glavu ideja da bismo, uz ovakve cijene, mogli lagano živjeti i na Marsu? Nije...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -