General bojnik američke vojske Peter E. Gersten potvrdio je za CNN kako je teroristička skupina Islamska država u velikim problemima. Obavještajci su se dokopali dokumenata koji potvrđuju probleme s financiranjem, obzirom kako je snažno ograničena trgovina naftom i artefaktima pa se plaće borcima opet smanjuju. No, veći je problem snažno smanjen dotok stranih boraca: prije godinu dana mjesečno ih je stizalo 1.500 do 2.000, a sada jedva 200.
U tijeku široka protuteroristička operacija
Upravo stoga je snažno aktivirana protuteroristička kampanja u zemljama iz kojih je u redove IS-a i drugih terorističkih organizacija na Levantu otišao veći broj boraca.
Dio njih se vratio, a među njima ima onih koji su toliko radikalizirani da su spremni na terorističke napade kakve smo vidjeli u studenom prošle godine u Parizu i u ožujku ove u Bruxellesu.
Koliko je riječ o važnoj operaciji potvrđuje informacija kako su specijalne snage američke vojske likvidirale gotovo 40 pripadnika IS-a koji su bili povezani s terorističkim napadima od Egipta do Bruxellesa kao planeri i poticatelji, među kojima su i neki od vodećih ljudi te terorističke organizacije kao Hadži Imam. Slične operacije provode i europske zemlje pa je tako Italija – šef američkih obavještajaca James Clapper nedavno je rekao kako ondje postoji jedna od najjačih ćelija IS-a u Europi – u četvrtak uhitila dvije osobe osumnjičene kako su planirale napade. Rusija je, pak, u srijedu izvijestila kako je uhitila četiri osobe, dvije žene i dva muškarca, koji su sudjelovali u novačenju boraca za IS.
Bijela točka
U cijelom tom planu čini se kako je postojala jedna “bijela točka”: Bosna i Hercegovina, piše Jutarnji list
Prije tjedan dana u Sarajevu je, nakon što je pratio američkog predsjednika Baracka Obamu u posjet Saudijskoj Arabiji, osvanuo John Brennan, direktor CIA-e. O sastanku se doznalo malo iz šturih priopćenja, ali jedan je podatak od posebne važnosti. Domaćini su Brennana upoznali s problematikom paradžemata, skupine vjernika koja ne priznaje nadležnost Islamske zajednice BiH, već tumače muslimanski nauk kako to njima odgovara.
Riječ o vrlo ozbiljnom problemu jer se upravo u takvim skupinama pojavljuju radikalni propovjednici koji potiču mlade muslimane uključiti se u “sveti rat” u Siriji, Iraku, Libiji.
Teza o tome kako se neki od muslimana radikaliziraju zbog siromaštva ili problema s asimilacijom u zemljama u koje su došli je odbačena. To je ovog utorka u Europskom parlamentu razložio bivši radikalni islamist Ed Husain: “Kad bi siromaštvo bilo razlog radikalizacije, najviše bi ekstremista bilo u Bangladešu”. Ključni je problem kombinacija izopačene teologije i ideologije koju on naziva islamizmom – pogrešnim tumačenjem Kurana i salafizam. I upravo je islamističko-salafistička toksična mješavina glavni problem paradžemata u BiH (dobro objašnjeno u filmu “Na putu” redateljice Jasmile Žbanić) koji i šalju mladiće u rat, ali i dočekuju ih kad se vrate s istim idejama: treba napasti nevjernike i naše neprijatelje.
Uloga Islamske zajednice
BiH je, u želji da smanji opasnost radikala povratnika, ponudila svima onima koji se vrate i prijave samo godinu dana zatvora, što također nailazi na kritike, među ostalim, i zbog moguće dodatne radikalizacije u zatvoru (kao što je, primjerice, slučaj u Velikoj Britaniji).
Islamska zajednica (IZ) BiH pokušala je riješiti ovaj problem pozivajući sve paradžemate da se uključe u IZ. Od utvrđenih 38 zajednica njih je samo 14 na to pristalo, za dvije situacija i dalje nije jasna, dok su njih 22 odbile poziv. Tako se, recimo, zajednica muslimana u Bočinji kod Maglaja, koja se dugo smatrala rasadnikom ekstremizma, uključila u zakonite strukture, dok je to, očekivano, odbila ona u Gornjoj Maoči kod Brčkog, za koju se smatra da je sjedište vehabističkog pokreta u BiH, te zajednica iz Ošvama kod Maglaja iz koje je Emrah Fojnica otišao u Siriju i ondje poginuo 2014. godine boreći se na strani terorista.
BiH pod povećalom
IZ je nakon toga objavila kako je učinila sve u svojoj moći te prepušta “vrući krumpir” u ruke državne vlasti.
Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, potvrdio je kako je riječ o “problemu države” te kako su paradžemati prijetnja za državu. Jasno je kako je riječ o sigurnosnom problemu koji prelazi granice BiH jer bi esktremisti mogli svoje mete potražiti u susjednim ili drugim zapadnim državama.
Stoga je i Brennana, a i sve ostale, zanimalo što BiH kani učiniti po tom pitanju. Mektić je sada potvrdio kako će “država djelovati” kako bi onemogućila djelovanje paradžemata te kako djelovanje uključuje i represivne mjere. Takve, pak, akcije izazivaju reakcije pa je stoga BiH trenutno pod povećanim nadzorom susjeda, ali i cijelog Zapada.