Ako je i bilo dvojbi o tome tko stoji iza Christiana Schmidta kao novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, susret u Berlinu otklonio ih je sve. Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Christian Schmidt u Berlinu se sastao s njom, a razgovarali su o trenutačnim političkim događanjima u Bosni i Hercegovini.
Euroatlantske integracije
Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku savezne vlade za obavljanje važne međunarodne dužnosti visokog predstavnika za BiH, priopćeno je iz OHR-a. Tijekom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa euroatlantskih integracija.
– Visoki predstavnik Schmidt iskoristio je priliku zahvaliti kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke vlade njegovu mandatu – navedeno je iz OHR-a.
Iako Merkel uskoro odlazi s dužnosti, jasno je da će Schmidt imati punu potporu i njezina nasljednika, ma tko to bio. Najveće šanse daju se kandidatu CDU-CSU Arminu Laschetu, koji bi mogao biti na čelu vrlo izgledne koalicijske vlade. Najozbiljnija konkurencija mu je SPD-ov Olaf Scholz. No, i u slučaju da on bude kancelar, izgledno će to biti koalicijska vlada. Bez obzira na to hoćemo li svjedočiti nastavku crno-crvene ili će eventualno na vlast doći crveno-zelena koalicija, Schmidt se ne mora brinuti za potporu iz Berlina.
Njegovu misiju u Njemačkoj se očito ne promatra kroz stranačku, već isključivo kroz državničku politiku. Nema naznaka da bi Schmidt mogao ostati i bez potpore većine članica Vijeća za provedbu mira. Posebno SAD-a, Velike Britanije i članica Europske unije. Jednako tako, jasno je da ga Ruska Federacija ne priznaje kao visokog predstavnika i da neće surađivati s njim.
Isti stav ima i Kina, što donekle otežava poziciju samog visokog predstavnika jer je riječ o dvjema utjecajnim silama na globalnom međunarodnom planu.
No, možda i veći problem za njemačkog političara jest što ovakvi stavovi ohrabruju političke lidere iz Republike Srpske da ustraju u bojkotu suradnje s njim i nepriznavanjem njega kao visokog predstavnika međunarodne zajednice sa svim ovlastima koje ta pozicija nosi. Da bi u dogledno vrijeme ipak moglo doći do “normalizacije” odnosa na relaciji Republika Srpska – OHR, može se naslutiti iz reakcija iz Beograda. Iako formalno podupire stavove političara iz RS-a, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić daje vrlo pomirljive izjave i ne propušta priliku komplementirati Schmidtu kao ozbiljnom političaru iza kojeg stoji službeni Berlin.
Najesen će sve biti jasnije
Vučić je svojoj, ali i javnosti u regiji, poručio da se “moramo naviknuti na pritiske jer će neki raditi na razgradnji i slabljenju Srbije, a naš posao je raditi na snažnijoj Srbiji”. – Mislim da je potpuno jasno da će pritisak dolaziti iz zemalja i dijelova svijeta koji su priznali neovisnost Kosova, mnogih koji žele pod plaštem stvaranja funkcionalne BiH ukinuti RS. Kroz financijsku podršku političkim akterima koji žele slabiju Srbiju – rekao je on, povezujući opet Kosovo, RS i vlastitu oporbu.
Međutim, “zaštitom Srba” Vučić se sigurno neće boriti tako što će bojkotirati zapadne dužnosnike. Naprotiv. Postoje indicije da bi Schmidt mogao imati vrlo skoro i službeni susret s Vučićem.
To bi sigurno imalo utjecaja i na ponašanje političkih lidera i institucija RS-a. Stvari će svakako biti jasnije već najesen. Očekuje se da već početkom rujna u BiH dođe nekoliko utjecajnih izaslanstava iz SAD-a i Europe koja će dodatno ojačati poziciju Christiana Schmidta. Dugoročno, ni politika blokada na koju se odlučilo čelništvo RS-a ne može opstati.
Neko rješenje će se morati iznaći, ali to svakako neće biti povlačenje spornih izmjena Kaznenog zakona BiH zbog kojih su se politički predstavnici iz RS-a odlučili na bojkot državnih institucija.
Važno je da Schmidt djelovanjem i praktično pokaže da nije došao u BiH ispunjavati bošnjačke političke želje, a najbolji način za to je čvrst i nedvojben stav o potrebi izborne reforme i očuvanju Daytona kao temelja funkcioniranja BiH.
Dragan Jurić l vecernji.hr
wpDiscuz
