Mona Lisa je bila feministkinja?

Njezin zagonetni osmijeh već stoljećima fascinira i zbunjuje znanstvenike i privlači milijune ljubitelja slikarstva, a sada jedan amaterski povjesničar umjetnosti, nakon 12 godina intenzivnog proučavanja, tvrdi da je razriješio misterij Mona Lise, koja je, kaže, bila feministkinja i vjerovala je da ženama treba omogućiti da budu svećenice.
Više od 500 godina nakon nastanka remek-djela Leonarda da Vincija, Amerikanac William Varvel tvrdi kako je majstorova muza bila aktivistica iz 16. stoljeća koja je zagovarala veću ulogu žena u Katoličkoj crkvi. U svojoj upravo objavljenoj knjizi “The Lady Speaks: Uncovering the Secrets of the Mona Lisa”, Varvel piše: “La Gioconda je pokušavala uvjeriti ljude kako bi Novi Jeruzalem mogao biti tu čim priznaju ženska teološka prava.”

Pravo na svećenstvo

Opće je prihvaćeno kako je Da Vinciju model za Mona Lisu bila firentinska plemkinja Lisa de Giocondo, majka petero djece, za koju se pretpostavlja da je umrla 1542. godine, čiji je bogati muž, trgovac svilom i odjećom, naručio portret. Varvel tvrdi kako je tijekom slikarske karijere Da Vinci naslikao svaki stih završnog poglavlja Knjige proroka Zaharije iz Starog zavjeta, koja predviđa stvaranje idealnog društva jednakosti u Novom Jeruzalemu.
Umjetnik je to napravio, tvrdi Varvel, bivši profesor matematike iz Teksasa, kako bi se ženama priznala prava na svećenstvo.
Ta percepcija društva jednakosti, kaže Varvel, tajna je koju reflektira osmijeh Mona Lise.
Njegovu teoriju, tvrdi američki amaterski povjesničar, podupire četrdesetak simbola smještenih na različitim dijelovima slike – Kalvarija, na kojoj je Isus razapet, uzdiže se iza Mona Lisina desnog ramena, Maslinska gora, s koje je uzašao na nebo, nalazi se na drugoj strani… Drugi povjesničari su tvrdili kako se Mona Lisa smješka jer je nedavno postala majka.
Fascinacija Mona Lisom ne prestaje, tijekom godina neki su posjetitelji Louvrea tvrdili kako su iskusili misteriozne znakove iz njezinih očiju, jedan je Japanac rekonstruirao njezin glas, jedan liječnik joj je dijagnosticirao povišeni kolesterol… Tvrdilo se i kako je zapravo riječ o portretu muškarca, ili o autoportretu Leonarda da Vincija.
– Mislim kako tu nema ništa skriveno od nas. To je portret žene iz buržoaskih krugova poput mnogih drugih iz tog vremena; možda ga je malo teže razumjeti nego ostale, Da Vinci je bio umjetnik koji je unosio misli u svoje slike – smatra povjesničarka Laure Fagmert, specijalistica za renesansnu umjetnost Sveučilišta Liege u Belgiji.
Ona još nije pročitala knjigu Williama Varvela, ali on dosad nije vidio Mona Lisu izbliza.

Privatna tura

– Nemam se namjeru ići boriti s ruljom kako bih vidio La Giocondu. Ako bih išao u Pariz, Louvre bi mi morao omogućiti privatnu turu, ako to ne žele, neću tamo ići – kazao je Vervel.
Iz Louvrea se zasad nisu oglasili o najnovijoj teoriji među mnogima koje okružuju vjerojatno najslavniju sliku u povijesti umjetnosti, koja svakodnevno privlači rijeke turista u pariški muzej u kojemu se, s manjim prekidima, nalazi od 1797. godine.
Leonardo je Mona Lisu, portret uljem na drvetu, lombardijskom jablanu, slikao od 1503. do 1506. godine, a nastavio je na njoj raditi praktički do smrti jer je taj portret nosio sa sobom, ali ga, kao ni svoja ostala slikarska djela, zapravo nikad nije potpuno dovršio.
Nakon Leonardove smrti, sliku je od njegova učenika i asistenta Salaija kupio francuski kralj Franjo I., u čijoj je službi Da Vinci proveo posljednje godine života. Kasnije ju je Franjo I. dao Luju XIV., koji je sliku odnio u Versailles. Nakon Francuske revolucije premještena je u Louvre, ali je kratko vrijeme provela i Napoleonovoj spavaonici u palači Tuileries…
MARIJA ČOVIĆ