Na 750 milijuna eura za suočavanje s posljedicama pandemije te za reforme, prije svega, zdravstva i javnih financija, od Međunarodnog monetarnog fonda možemo zaboraviti, jer bh. vlasti nisu postigle dogovor o potrebnim reformama kojim nas uvjetuju. Tako je, barem trenutno, propalo sklapanje trogodišnjeg kreditnog aranžmana. Nova šansa za dogovor i novo zaduženje je kraj siječnja sljedeće godine.
Misija MMF-a završila je posjet BiH, a mi ostali bez milijarde i pol maraka jer vlasti nisu mogle postići dogovor o reformskim pitanjima. Od bh. vlasti zatraženo je objedinjavanje ekonomskog prostora i bankarskog sektora da bi odgovor na buduće krize bio adekvatan, piše federalna.ba.
“Potrebne su reforme u pogledu digitalizacije, stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta i promoviranja kreditne ekspanzije, uključujući i bolju naplatu potraživanja. Drugo, da bi se ojačao okvir za financijsku stabilnost, potrebno je uspostavljanje fonda za restrukturiranje banaka”, poručili su iz MMF-a.
Fiskalno vijeće nije usuglašeno o Pismu namjere. Najviše zamjerki došlo je iz RS-a. Za njih je neprihvatljiv prijenos nadležnosti s entiteta na državu. Dva su ključna uvjeta.
– Registar fizičkih lica mi smo napravili prije dvije godine u APIF-u koji vodi registar i nema potrebe da to ide na Središnju banku, a Središnja banka nema ni zakonsku osnovu za to. Osnivanje Fonda za financijsku stabilnost je stari zahtjev MMF-a i oni smatraju da taj fond treba biti u okviru Agencije za osiguranje depozita, koja je na razini BiH. Mi nismo zadovoljni radom te agencije – izjavila je Zora Vidović, ministrica financija RS-a (SNSD).
Za RS je sporan i Zakon o certificiranom potpisu. A za bolje poznavatelje ekonomskih prilika priča o prijenosu nadležnosti je neosnovana, jer prijenos nadležnosti s entiteta na BiH nije bio problem u ranijem aranžmanu s MMF-om.
– Središnja banka BiH, uostalom, objavljuje blokirane račune. Znate da vam kad dižete kredit u banci kažu u kojoj ste grupi. Sad je za građane problem jedinstveni registar. Što je tu sporno? Možda ih je strah da će netko vidjeti stanje računa ili da će se vidjeti da su nerealni prihodi u odnosu na imovinu – smatra ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Dok aranžman s MMF-om ne bude postignut, domaće vlasti računaju na zaduženje, ali kod domaćih banaka. To u prijevodu znači manje novca za gospodarstvo koje je ionako uslijed pandemije na koljenima.
– Sve te ugrožene kategorije će biti najranjivije jer dosta novca ide za liječenje zaraženih. S druge strane, ništa nismo uradili da oživimo gospodarsku aktivnost – ocjenjuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Poruka iz Ministarstva financija BiH je optimistična. Financijska stabilnost nije ugrožena. Sad je sve na entitetima.
Nisu zabrinuti ni u Federalnoj vladi:
“Pitanje novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom najmanji je problem za vlasti na razini BiH jer niti jedna marka iz ovih kredita se ne koristi za proračun institucija BiH nego ta sredstva idu entitetima”, poručuju.
– Prvenstveno, mislim, uspostavljanje Garantnog fonda pri Razvojnoj banci. To su finese koje mi možemo lako usuglasiti s MMF-om – kaže Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH.
Misija MMF-a na kraju posjeta BiH poručila je vlastima da revidiraju svoje stavove i nastave razgovor. A dok se oni ne dogovore, ekonomski stručnjaci upozoravaju na mogući bankrot kompanija u realnom sektoru. I dok jedni nemaju novac, drugi se rasipaju njime na opremanje službenih prostorija i kupovinu automobila, ali i nova zapošljavanja.
Samo tijekom pandemje u državne institucije zaposleno je više od 100 osoba.