U borbu protiv potencijalnih opasnosti od terorizma uključili su se mladi iz BiH. Za Radio Slobodna Evropa govorili su zašto su se odlučili na ovaj korak i ispričali nam kako o terorističkim djelovanjima promišljaju danas njihovi vršnjaci.
Studentica iz Tuzle Ivana Jokić smatra da opasnost od terorizma kreće uvijek iz lokalnih zajednica.
„Iz tih malih zajednica, lokalnih skupina lobira se na mlade ljude koji u ovoj tranziciji traže svoj identitet, nagovara ih se da se priključe tom identitetu koji je negativan, terorizmu i radikalnim stvarima. Nama to i nije nepoznata stvar jer znamo da su se iz naše zemlje mlade djevojke spremale da idu u Siriju na ratišta.“
Iako rođeni nakon rata, mladi znaju u kakvim složenim prilikama žive.
„BiH je oduvijek žarište svega. Mi nismo nikad rat počeli, a uvijek se na našem prostoru rat događao jer smo u središtu svega. Kao da se i Istok i Zapad na našem prostoru sukobljavaju. Naša zemlja je i zbog te nacionalne podijeljenosti uvijek plodno tlo da se potakne na nešto što nije dobro“, dodaje Ivana.
Studenti iz Tuzle, Bijeljine i Brčkog za nekoliko dana diljem BiH tražit će od građana da zajednički svojim potpisima podrže njihovu ideju da 22. svibanj postane Međunarodni dan borbe protiv terorizma.
„Ljudima na Zapadu to se čini kao nešto mnogo teško kada govorimo o borbi protiv terorizma. Mislim da je istina negdje između jer mi smo već navikli na stalne radikalne pozive, podjele, stalna isključivanja drugih – posebno manjina. Zato mi mladi ne trebamo dopustiti da se radikalni pokreti granaju i radikalne ideje veličaju“, rekao je Slobodan Blagovčanin, student iz Bijeljine
No, naglašavaju – opasnost od terorizma ne dolazi samo od islamističkih pokreta.
„U ime cijelog tima želim posebno naglasiti da mi ne govorimo samo o islamističkim pokretima. Jer svjedoci smo da u BiH ima mnogo pokreta i iz drugih sfera i religija. Ja mislim da mi mladi trebamo pokazati našu snagu da smo protiv promjena koje se donose na radikalne načine, kao što su bombaški napadi kakav je bio u Mostaru, Bugojnu, a imali smo i napad na ambasadu najveće demokratske države svijeta“, dodaje Slobodan.
Ipak, pitanje je tko su mladi ljudi koji umjesto sporta, kulture i druženja biraju radikalne organizacije. To su, smatraju naši sugovornici, oni mladi koji se i sami ovdje osjećaju nesigurno. Jasmin Jašarević iz Proni centra iz Brčkog je mišljenja da se ljudima koji imaju ekstremne stavove moraju iznad svega i prije svih, posvetiti institucije ove zemlje.
„Ovo je škakljiva tema. Moj osjećaj je da zatvaramo oči pred ovim problemom. Institucije, organizacije civilnog društva ne pristupaju dovoljno ovom problemu. Radikalizam i nasilje kod mladih je nekako tema koju svi ‘rado’ izbjegavaju. Nije lako ući u koštac s ovim izazovima koji su sada pred nama bez neke institucionalne podrške. Mi ne želimo da se taj radikalizam kod mladih izražava kroz ekstremizam, terorizam, kroz priključivanje pokretima koji mogu dovesti u opasnost život mladih”.
“Nama je cilj zapravo poručiti mladima da ako žele biti ekstremni, neka se bave ekstremnim sportovima, neka budu umjetnici, pjesnici. Neka stvaraju nešto što može biti konstruktivno, a ne destruktivno. Također još jedan naš cilj je svakako da u budućnosti razvijemo ozbiljne projekte i uđemo u zatvorene sredine, dođemo do tih ljudi koji imaju ekstremne stavove i pokušamo s njima razgovarati. Također želja nam je da uradimo i neko obimnije istraživanje jer u našoj zemlji nema ozbiljnijeg istraživanja o ekstremizmu i radikalizmu.“
A kada su krenuli u kampanju borbe protiv terorizma, istaknuti sportist iz Tuzle Adi Selman ispričao nam je kako su reagirali.
„U početku nas je bilo strah jer je toerorizam jako osjetljiva tema. Ipak smo se odlučili ići u kampanju. Smatramo da je velika čast da predstavljamo BiH u konkurenciji Oxforda, Sorbone i Univerziteta u Beču jer ovo je problem koji je izražen kako u svijetu tako i BiH. Jer i u BiH je bilo terorističkih napada, imamo djelovanje nekih radikalnih pokreta i onda svi mi trpimo zbog toga, ili na granicama ili s vizama. Terorizam je zaista jedan veliki problem danas.“
Naši sugovornici smatraju da je loša socijalna i ekonomska situacija u BiH pogodno tlo što mladi bježe u radikalizam. Jer baš tamo kao dobiju značajnu ulogu.
„Nedavni izvještaj SIPA-e govori o tome da radikalni pokreti sve više dolaze u velike gradove, a izbjegavaju manje ruralne sredine. Znači onda da je i Tuzla kao treći grad po veličini u BiH predstavlja rizičan grad za pojavu radikalnih i ekstremističkih pokreta. Zato je važno da što više preventivno djelujemo kako bi toga bilo što manje i u našem gradu i našoj zemlji“, kaže Selman.
Miralem Tursinović, predsjednik Omladinskog resursnog centra Tuzla smatra da baš na mladim ljudima i leži odgovornost da mijenjaju negativnu sliku BiH kao potencijalno opasne zemlje.
„Ono što mene lično zabrinjava je porast nasilja, porast tog globalnog terorizma, globalnog govora mržnje koji se javlja ne samo u našoj zemlji nego i u Evropi. Znamo da je situacija u cijeloj Evropi baš turbulentna i neizvjesna. Zato je jako važno što su se mladi iz oba entiteta i Distrikta uključili u kampanju borbe protiv terorizma jer mislim da najbolje mladi ljudi znaju što je to što je važno za njihovu zemlju i njih. A to je prije svega sigurnost koja će ih ovdje zadržati.“
Iako terorizam stvara stalni strah među svim građanima u Europi, još uvijek ne postoji nijedan datum u godini koji obilježava borbu protiv terorizma. Zato mladi iz zemlje, koja je nekoliko puta označena kao opasna zbog djelovanja određenih radikalnih pokreta, žele da ta ideja potekne iz Tuzle, iz Bosne i Hercegovine od strane mladih sve tri nacije. Prikupljeni potpisi za proglašenje 22. svibnja kao Međunarodnog dana borbe protiv terorizma biće upućeni prema Ujedinjenim nacijama.
wpDiscuz