MILORAD DODIK UVJETUJE: Ako se ispune četiri zahtjeva neće biti referenduma

Dodik je precizirao kako su ti zahtjevi neovisnost Suda i Tužiteljstva BiH, procesuiranje svih koji su činili zločine nad Srbima, promjena krivičnog zakona u dijelu gdje se proširuju nadležnosti Suda i Tužiteljstva BiH, kao i primjena zakona koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Govoreći o mogućem datumu referenduma, Dodik je rekao kako postoji procedura te kako očekuje da će se u tom roku od 50 dana, nakon kojih bi bio održan referendum, razgovarati s autoritetima, među kojima su i Srbija i EU, o realizaciji ova četiri zahtjeva i nakon toga u Narodnoj skupštini Srpske “reći da je postignut cilj”.

“Može Sud i Tužiteljstvo profesionalno biti i baviti se ingerencijama koje ima po zakonima BiH i ne može se miješati u pravosuđe Republike Srpske. Kada to završimo – nestaju razlozi za refrendum”, rekao je Dodik nakon  susreta s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, javlja Srna.

On je podsjetio da je to prihvatila bivša visoka predstavnica EU Catherine Ashton, a da Bošnjaci četiri godine ne žele razgovarati o toj temi, jer “misle da silom mogu nepravno osvojiti nešto i to pravno pravdaju, što se ne može dogoditi”.

“Ostajemo pri svojoj argumentaciji i ukoliko ne dođe do dogovra, ostajemo pri referendumu”, istaknuo je Dodik. On je naveo da je Republika Srpska zbog niza razloga, poput događaja u vezi s Naserom Orićem i svega drugog što se događalo, odlučila donijeti odluku o referendumu s ciljem da utječe na promjenu te situacije.

Kao prvi zahtjev, Dodik je rekao kako Srpska očekuje da Sud i Tužiteljstvo budu neovisni, da ne budu pod utjecajem lidera SDA Bakira Izetbegovića, američkog ili britanskog veleposlanstva.

“U Tužiteljstvo BiH, u uredu broj 11, sjedi američki državljanin koji se zove Hasan Pleh, koji u prijašnjih deset godina određuje što tužitelji rade po predmetima. On određuje dnevni, tjedni prioritet. Mi hoćemo neovisni Sud i Tužiteljstvo. To je prvi zahtjev”, naglasio je Dodik.

Drugi je, pojasnio je on, osigurati da se procesuiraju svi koji su činili zločine, jer je nemoguće da se ostave “nedodirnuti” Naser Orić, Atif Dudaković i mnogi drugi koji su činili zločine protiv Srba.

Predsjednik Srpske je pojasnio kako je treći zahtjev promjena krivičnog zakona u kojem se nameće i proširuje nadležnost za suđenje Suda i Tužiteljstva po zakonima entiteta, koji imaju svoje autonomno pravosuđe.

Dodik je pojasnio kako je četvrti zahtjev da Sud BiH u procesima ne može retroaktivno primjenjivati zakon, podsjetivši da je visoki predstavnik u BiH nametnuo da se sudi prema zakonima donesenim deset godina nakon rata, a ne prema zakonima koji su važili u vrijeme izvršenja djela, a to su zakoni bivše Jugoslavije.

“To su te četiri stvari. Ako se to riješi u ovom vremenu, a to je bio osnov dogovora mene i gospođe Ashton, mi ništa drugo ne tražimo. Mi u ovom trenutku ne odlučujemo o tome hoće li biti više referenduma ili neće. Ukoliko se ove četiri stvari poprave, postigne neki cilj – što će nam onda referendum”, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, ukoliko se ne postigne dogovor, onda će referendum biti održan.

“Dakle, mi više o tome ne odlučujemo, netko drugi odlučuje o tome hoće li biti referendum i neka se ne skrivaju iza toga. Tražim dijalog, tražim promjenu. Ako ima promjene – u redu. Ako nema promjene… Nije bio dovolja moj dogovor s Catherine Ashton, njezin dolazak u Banju Luku, strukturalni dijalog. Bošnjaci nikada nisu za četiri godine sjeli kako bi razgovarali”, rekao je Dodik.

On je podsjetio kako je Europski sud poništio odluke Suda BiH, koji za djela u ratu sudi po zakonima BiH retroaktivno, što pokazuje da je Republika Srpska u pravu, ali kako “arogancija i sila igraju neku važnu ulogu u ovom trenutku”.

“To ne znači da mi nećemo ići do kraja. Naš kraj se u ovom slučaju zove postizanje cilja koji se zove – Sud i Tužiteljstvo BiH reducirano na ono što jeste nadležnost BiH i donošenje odluke u tom pogledu. Ako tog nema, idemo na referendum”, istaknuo je Dodik.

On je ocijenio da iz izvješća američkog vVeleposlanstva u Sarajevu proizilazi kao da su ljudi u Srpskoj teroristi samo zato što se demokratski hoće izjasniti o nečemu. Dodik je ponovio kako je spreman razgovarati sa “svima na svijetu o referendumu”, kao i otići u Sarajevu kako bi o tome razgovarao.

“Dovoljno je da me pozovu i ja ću uvijek razgovarati. Ja nemam problem, imam argumentaciju. Nije me sramota. Spreman sam razgovarati sa svima na ovom svijetu, pročitati Ustav, Dayton i reći – OK, nije sporno i pored tih uvjeta što nema u Ustavu Suda i Tužiteljstva, urediti to na način koji će odgovarati svima. Ako nije tako, kako je moguće da je pola BiH protiv toga i da nešto funcionira? Nemoguće je”, naveo je Dodik.

Komentarišući izjave nekih analitičara da bi u slučaju referenduma visoki predstavnik u BiH mogao suspendirati i referendum i vlast u Srpskoj, Dodik je rekao kako visoki predstavnik “nema Službeni glasnik, pa ne može ništa uraditi u Republici Srpskoj”.

Govoreći o mogućem datumu referenduma, Dodik je rekao kako postoji procedura i da odluku parlamenta treba podržati Vijeće naroda u Srpskoj, gdje se očekuje da odluku ne podrže Bošnjaci, a onda se u tom slučaju ide na Ustavni sud Srpske koji procjenjuje je li riječ o ugrožavanju nacionalnih interesa konstitutivnog naroda.

“Mi vjerujemo da će Ustavni sud reći da nema ugrožavanja i da se radi o demokratskom procesu. Prema iskustvu koje smo imali do sada, to najmanje traje mjesec i pol do dva mjeseca”, naveo je Dodik. Nakon toga, kaže on, stupila bi na snagu odluka Skupštine, ukoliko Ustavni sud kaže da nema urušavanja i sve je u skladu s Ustavom, što znači u roku od 50 dana, a prva nedjelja nakon isteka od 50 dana se održava referendum.

“Želim izraziti očekivanje da ćemo u tom roku, koji sigurno nije manji od dva do tri mjeseca, sjesti i razgovarati zajedno s autoritetima, koji mogu biti jamac provođenja dogovora da se realizuju ove četiri stvari. Ja želim u to uključiti i predstavnike Srbije, koja je potpisnica Daytonskog sporazuma i predstavnike EU i svakoga tko želi da se u BiH napravi dogovor iza koga će stati takvi autoriteti. I mi smo spremni ići u parlament i objasniti da smo postigli određeni cilj”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je napomenuo kako mogu postojati Sud i Tužiteljstvo u BiH u dijelu odgovornosti koje ima BiH, a ne suditi samo jednom konstititutivnom narodu – srpskom.

“Mi pokušavamo napraviti normalnu BiH. Ovi drugi pokušavaju je napraviti nenormalnu. Ona je nedonošče koje sada odlazi u sferu nenormalnosti koju ne možete riješiti”, ocijenio je Dodik. On je istaknuo kako Srpska samo želi razgraničiti nadležnosti između BiH i onoga što su entiteti.

“Šta je tu nedemokratsko? Kakvo pozivanje na rat, koje čujem? Mi nismo pozvali na rat. Mi smo pozvali na demokratsko izjašnjavanje. Ali i pored toga, apsolutno smo spremni, imajući u vidu razvoj situacije o tom pitanju, razgovarati, prije svega sa Srbijom, i vidjeti na koji način ćemo se kretati dalje”, rekao je Dodik. On je pozvao Vučića da u dogledno vrijeme, vjerojatno u rujnu, još jednom na objektivan način razmotre to pitanje.

“Republika Srpska nije spremna ni za kakvu unilaterlanu akciju, ali nije ni spremna trpjeti poniženja i nametanje, koje čujem od ljudi koji to sada žele kvalificirati na drugi način. I to je naš odgovor”, naglasio je Dodik.