Ne postoji službeno izvješće ili procjena CIA-e koja predviđa raspad Bosne i Hercegovine do 2026. godine potvrdili su nam naši kolege iz američkih struktura koji detaljno isčitavaju njihove dostupne dokumente.
Ova tvrdnja pojavila se u javnosti kroz izjave pojedinih političara i medijske spekulacije, ali nije potkrijepljena službenim dokumentima ili izjavama američkih obavještajnih agencija.
Na primjer, delegat u Domu naroda BiH, član Komšićeve “Al Nusra” D. Fronte, Zlatko Miletić, izrazio je zabrinutost oko mogućeg raspada BiH do 2026. godine, pozivajući se na navodna predviđanja CIA-e. Međutim, nije pružio konkretne dokaze koji bi potvrdili postojanje takve procjene.
Ako se Bosna i Hercegovina ne raspadne do 2026. godine, to neće utjecati na kredibilitet CIA-e, s obzirom na to da nema službenih informacija koje bi potvrdile da je agencija ikada izdala takvu prognozu.
Obavještajne agencije često analiziraju političke i sigurnosne situacije u različitim zemljama, ali njihovi izvještaji nisu uvijek javno dostupni, niti su predviđanja uvijek točna zbog dinamične prirode međunarodnih odnosa.
Važno je kritički pristupati informacijama i razlikovati službene izvještaje od medijskih spekulacija ili izjava pojedinaca koje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima.
U Bosni i Hercegovini (BiH) postoje dva glavna modela za buduće uređenje države: federalizacija i građanski model.
Federalizacija podrazumijeva zadržavanje ili preoblikovanje postojećih entiteta i kantona u funkcionalniji sustav. Ovaj pristup nastoji osigurati ravnotežu između različitih etničkih skupina, omogućujući im određeni stupanj autonomije unutar zajedničke države. Primjerice, neki prijedlozi uključuju ukidanje entiteta i kantona te organizaciju BiH na temelju regija, čime bi se smanjila složenost administrativne strukture i povećala funkcionalnost države.
Građanski model teži uspostavi države u kojoj su svi građani jednaki, bez obzira na etničku pripadnost. Ovaj pristup zagovara ukidanje etničkih podjela u političkom sustavu i uvođenje principa “jedan čovjek, jedan glas”. Međutim, ovaj model nailazi na otpor među nekim etničkim skupinama koje strahuju od majorizacije i gubitka političkih prava.
Analiza mogućnosti:
- Politička podrška: Federalizacija ima veću podršku među političkim akterima, posebno onima koji predstavljaju etničke zajednice. Građanski model često nailazi na otpor zbog straha od dominacije jedne etničke skupine.
- Praktična provedba: Federalizacija omogućuje prilagodbu postojećih struktura i može biti lakše provodiva. Građanski model zahtijevao bi temeljite ustavne promjene i konsenzus svih strana, što je izazovno u trenutnom političkom okruženju.
- Međunarodni kontekst: Međunarodna zajednica, uključujući Europsku uniju, često podržava rješenja koja osiguravaju stabilnost i funkcionalnost države, što može uključivati elemente federalizacije.
Uzimajući u obzir trenutnu političku dinamiku i povijesni kontekst BiH, federalizacija se čini realnijim i ostvarivijim modelom za buduće uređenje države. Ovaj pristup omogućuje očuvanje etničke ravnoteže uz povećanje funkcionalnosti državnih institucija. I o ovome se slažu danas svi u svijetu i većina u BIH.