Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će vlada, “u brzom, razumnom vremenu”, u saborsku proceduru uputiti granični sporazum s BiH, koji su 1999. potpisali predsjednik RH Franjo Tuđman i BiH Alija Izetbegović.
“To je u hrvatskom interesu, kao i Pelješki most, kao i Zrinski grad, kao i poruka nekim drugim državama u EU, susjednim državama, da ono što je potpisano od strane legitimnih, legalnih zastupnika države, trebaju ratificirati. U protivnom, nisi ozbiljan, nisi dobronamjeran, dovodiš drugu stranu u zabludu itd. Dosta je više te uličarske politike”, rekao je Milanović u razgovoru za Hrvatski radio.
Objasnio je da Hrvatska ima samo dvije mogućnosti – ratificirati sporazum ili ići ispočetka. “U ovoj zemlji ima jedan broj ljudi koji naprosto žele cijelo vrijeme sukob niskog intenziteta. Oni žive od toga. Bez konflikta oni ne postoje”, dodao je.
Milanović optimističan: Najesen gospodarski oporavak
Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da očekuje da će Hrvatska u trećem kvartalu ove godine zabilježiti gospodarski oporavak zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja te poručio kako Vlada radi najbolje što zna i da “očekuje malo strpljenja”.
“U sljedećem kvartalu zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja rezultat će biti vjerojatno nešto bolji. Radimo najbolje što znamo, očekujemo malo strpljenja i to je sve što na ovo pitanje mogu reći”, kazao je premijer u razgovoru za Hrvatski radio.
Dodao je da optimizam gradi na temelju elana i rada Vlade te nekih komparativnih prednosti Hrvatske i resursa koji do sada nisu bili iskorišteni na najbolji način. “Sljedeće godine, bilo kakav rast bio bi uspjeh”, kazao je premijer koji ne očekuje da će zbog 2,1 postotnog pada BDP-a u drugom kvartalu Hrvatskoj pasti kreditni rejting. Istaknuo je da Vlada radi sve kako bi očuvala kreditni rejting države, ali i priznao da “rizik postoji za Hrvatsku, kao i za druge zemlje”.
Premijer je rekao i da zasad nije potreban rebalans proračuna, ali i da “to samo po sebi nije veliki uspjeh”. “To je samo jedna od slika u slagalici, jer bez rasta, bilo kakvog, barem sljedeće godine, bit će teško”, upozorio je.
Na pitanje što će vlada učiniti kako bi spriječila daljnju eroziju standarda građana, kazao je da je “Vlada u pregovorima o kolektivnim ugovorima u državnoj upravi i javnim službama tražila tu razinu odricanja zaposlenika, kojima je za sada radno mjesto sigurno”. “To je nešto što smo smatrali razumnom razinom odricanja”, dodao je.
Osvrnuo se i na zahtjeve za smanjenjem PDV-a na hranu i trošarina na energente, rekavši da “oni koji smatraju da je odgovorno obećavati neka smanjenja, ukidanja poreza, a istovremeno traže da se u proračunu osigura to, to i to, uopće nisu glupi ljudi, nego blefiraju, traže nemoguće”.
“Naš je zadatak biti odgovoran, štedljiv, ali ne destruktivan u štednji, restrukturirati se, ulagati i pokušati sljedeće godine ostvariti rast i smanjiti proračunski deficit. To su bitne stvari, a ne hoćemo li smanjiti PDV za jedan ili dva posto”, dodao je.
Na pitanje kako će riješiti problem gradnje termoelektrane Plomin 3, budući da SDP-ov koalicijski partner IDS inzistira na referendumu, Milanović je ustvrdio da su koalicijski partneri to pitanje dogovorili još u kampanji za parlamentarne izbore. “Ne možemo flip-flop, danas ovako – sutra onako”, rekao je Milanović.
Najavio je, ipak, da će u najskorije vrijeme otići u Istru i razgovarati s ljudima. “Radi se o puno modernijoj tehnologiji od dosadašnje i puno veće snage, dakle puno čistije i puno jače. U svakom slučaju, velik napredak u odnosu na ono što smo imali. Morali bismo biti odgovorni, opredijeliti se hoćemo li ili nećemo investicije”, poručio je.
Milanović je upozorio i da gradnja Plomina 3 nije pitanje koje se tiče samo Istre, nego i Slovenije, Kvarnera i Gorskog Kotara, te da nije jasno na kojem bi prostoru trebalo organizirati referendum. “Moramo biti ozbiljni ljudi, držati se riječi i preuzeti odgovornost da građanima pošteno i cjelovito dajemo informaciju”, dodao je.
Komentirajući pooštrenu retoriku pojedinih glasila Katoličke crkve prema Vladi, Milanović je naglasio kako se neće dati uvući u polemiku s Katoličkom crkvom. “Ako bih i ulazio u polemiku, a neću, ne bih znao s kim polemiziram – je li to Vatikan, neka biskupija ili nadbiskup”, kazao je premijer, naglasivši da s dijelom ljudi u Crkvi ima vrlo kvalitetne i srdačne odnose.
“Neki među njima, pak, sustavno pokušavaju izazvati konflikt. Meni je žao zbog toga, ali u to se neću dati uvući”, poručio je.
Milanović ne očekuje da će Slovenija zbog Ljubljanske banke kočiti ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s EU. “Mi smo sve svoje obveze koje su napisane, izrečene i artikulirane na bilo koji način ispunili potpisivanjem pristupnog ugovora. Vrlo dobro se zna što tamo jest, a što nije uvjet. Mislim da Slovenija sigurno neće izmišljati nove uvjete koji nisu dio pregovaračkog paketa. Slovenija je civilizirana zemlja, zašto bih to očekivao od njih”, poručio je Milanović, koji smatra da ratifikacija pristupnog ugovora u parlamentima članica EU ide u dobrom pravcu..
Josipović: Sporazum Tuđman-Izetbegović “jedno od mogućih rješenja”
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je u povodu najave premijera Zorana Milanovića da će Vlada Hrvatskom saboru na ratifikaciju uputiti granični sporazum s BiH, koji su 1999. potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović, kako je riječ o “jednom od mogućih rješenja” te osjetljivom pitanju koje treba dobro objasniti hrvatskim građanima.
“Ja sam upozorio, s obzirom na to da je riječ o osjetljivom pitanju, važno je da vlada građanima objasni zašto se i pod kojim uvjetima ide u ratifikaciju, što znači ratifikacija s obzirom na ‘Badinterove granice’, i da građanima bude jasno zašto je za Hrvatsku taj sporazum dobar. Taj je sporazum jedno dostupno rješenje”, rekao je hrvatski predsjednik novinarima u Jastrebarskom tijekom tzv. “diplomatske berbe” s predstavnicima diplomatskog zbora u Hrvatskoj.
“Moramo govoriti o dostupim rješenjima. Rješenja koja bismo možda željeli, a nisu dostupna, ne treba ni uzimati u razmatranje. Prema tome, to je jedno od mogućih rješenja”, rekao je.
Hrvatski predsjednik koji je rezanjem jednoga grozda simbolički otvorio treću diplomatsku berbu na kojoj je sudjelovalo četrdesetak diplomata akreditiranih u Hrvatskoj, ocijenio je da Hrvatska dobro napreduje prema EU.
“Mislim da dobro napredujemo. Naravno, postoje i problemi koji su manje stvar Europske unije, to su naši gospodarski problemi. Ali u pravilu mislim da dobro napredujemo i da će ocjena biti dobra”, rekao je Josipović upitan kako zadovoljan procesom monitoringa u sklopu kojega Hrvatska svakih nekoliko mjeseci predaje izvješća, a u listopadu se očekuje i izvješće o napretku Europske komisije.
Nužni su kontinuitet reforma, osobito u borbi protiv korupcije pa ni “rezultat neće izostati”, rekao je.
“Ja ne vidim da bi tu moglo biti nekih ozbiljnih problema. Naravno, na nama je da pokazujemo kontinuitet u reformama, posebno kad je riječ o borbi protiv korupcije, tu su posebno Europljani osjetljivi. Mislim da tu naše pravosuđe radi dobar posao. Prema tome, na nama je da uporno i kvalitetno radimo i ja sam potpuno uvjeren da rezultat neće izostati”, dodao je.
Josipović smatra da polemika s čelnikom Srpskoga narodnog vijeća Miloradom Pupovcem neće loše utjecati na poglavlje temeljnih ljudskih prava. “Ne vidim zašto bi. Dapače, mislim da je polemika upravo išla za popravljanjem položaja nacionalnih manjina, posebno srpske manjine i otvaranja većeg prostora za sve predstavnike srpske nacionalne manjine. Prema tome, ne vidim da bi netko to mogao ocijeniti kao loše”, odgovorio je Josipović novinarima.
Po riječima hrvatskoga predsjednika, zasad nema planova za sastanak sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, iako taj sastanak srbijanski mediji najavljuju za 1. listopada.
“Dobro da ste mi rekli. Zasad nema nikakvih planova. Kada bude, bit ćete obaviješteni, sasvim sigurno, nećete to morati iz srpskih medija čitati”, rekao je hrvatskim novinarima.
Karamarko o ratifikaciji: Ne žuriti, osnovati stručnu saborsku komisiju
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko danas je u Virovitici izjavio kako Hrvatska još ne bi trebala ratificirati granični sporazum s Bosnom i Hercegovinom i da bi o tome stručnjaci trebali reći zadnju riječ.
“Taj sporazum ne treba još ratificirati, ne vidim čemu sad ratificirati, nakon toliko godina ako stvari još nisu do kraja iskristalizirane“ kazao je Karamarko. Naglasio je kako HDZ predlaže da eksperti kažu zadnju riječ i da problem treba rješavati u skladu s prijateljskim odnosima koje Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom.
“BiH je naša prijateljska država i mislim da u tom tonu taj problem treba i rješavati, zato predlažemo osnivanje saborske komisije, stručne, koja će pokušati riješiti taj problem i predlagati rješenja, rekao je Karamarko.
Premijer Zoran Milanović je danas gostujući na Hrvatskom radiju najavio je da će vlada, “u brzom, razumnom vremenu”, u saborsku proceduru uputiti granični sporazum s BiH, koji su 1999. potpisali predsjednik RH Franjo Tuđman i BiH Alija Izetbegović.
Predsjednik HDZ-a Karamarko u Virovitici je sudjelovao na proslavi Dana Virovitičko-podravske županije. Poslije svečanosti odgovarajući na novinarska pitanja je rekao i kako nova regionalizacije Hrvatske predstavlja “udar na razvoj svih slavonskih županija i na ujednačeni razvoj čitave Hrvatske” te da “vladajuća struktura srlja iz greške u grešku”.
Ujednačeni razvoj Hrvatske ugrožen je zahvaljujući očito interesima koji nam nisu jasni. HDZ se oštro protivi ovom što su oni napravili preko noći, rekao je Karamarko.
Kako je izjavio, pitanje je koliko je takva odluka pravno ispravna, jer “oni jednom odlukom statističkog zavoda delogiraju strategiju razvoja Hrvatske i umanjuju mogućnost Slavonije da sudjeluje u europskim fondovima koji bi trebali financirati neke projekte vrlo važne za čitavu slavonsku regiju.“
Karamarko je naglasio da će HDZ stati u obranu Slavonije i njenog ravnomjernog razvoja s ostalim dijelovima Hrvatske.
wpDiscuz