Tijekom 21. stoljeća klimatske promjene najvjerojatnije će utjecati na boju polovice naših oceana. Porast temperature dovest će do toga da će se neki oceani činiti plavijima, dok će oni bliže ekvatoru i polovima biti zeleniji. Boja oceana ovisi o količini sunčeve svjetlosti koja do njih dopire u interakciji s vodom, čime se pokazuje utjecaj ali i promjene morskog života.Morske alge, tj. fitoplanktoni temelj su prehrambene piramide u moru. I ne samo da su najvažniji pokazatelji zdravlja oceana, već i prevladavajući faktor koji je vidljiv iz satelitskih snimaka, piše Popular Mechanics.
Tijekom fotosinteze klorofil u fitoplanktonu upija plavo svjetlo iz spektra pa se tako regije bogate algama čine zelenijima. U područjima pak koji imaju manje fitoplanktona, a u nekim slučajevima i manje život općenito, ocean će se činiti plavijim jer molekule vode upijaju više plavog svjetla.
Tim istraživača koji stoji iza ove studije, pod vodstvom Stephanie Dutkiewicz, razvio je kompjutersku simulaciju svjetskih zajednica fitoplanktona koji prikazuju rast, interakciju i gustoću ovih populacija i koliko će se izmijeniti zbog porasta temperature oceana. Kada su u simulaciju ubacili pretpostavke za 2100. godinu, model je pokazao da će se boja izmijeniti u slučaju polovice naših oceana.
Znanstvenici mjere promjene fitoplanktona u mnogim regijama od 90-ih. I dok bi promjene u klorofilu mogle biti rezultat klimatskih promjena, na njih utjecati mogu i normalni događaji, poput El Nina, koji se ponavlja svakih nekoliko godina. Zato su se Dutkiewicz, glavna istraživačica na MIT-u iz odjela Department of Earth, Atmospheric, and Planetary Sciences i njezini ostali kolege fokusirali na satelitske snimke “valne duljine svjetla koje se apsorbiraju i reflektiraju u oceanu, ovisno o količini i vrsti organizama” koji su prisutni.
Rezultat njihovih modela i simulacija odraz su onoga što su pokazale satelitske snimke, i tako dokazale kako se model može iskoristiti za predviđanje promjena u razinama fitoplanktona kao rezultata toplijih voda. Sada se ti kompleksni eksperimenti mogu provoditi i kroz različite scenarije u prirodi zahvaljujući simulacijama. Pomoći će to znanstvenicima u predviđanju promjena koje očekuju oceane u budućnosti.
Ono što su dosada primijetili omogućilo im je nove projekcije “promjena potaknutih klimatskim promjenama” u fitoplanktonskim zajednicama. I dok dokazi utemeljeni na mjerenju klorofila pokazuju kako će doći do velike promjene do 2055. godine, istraživanja svjetla mogla bi rezultate pokazati i ranije.
“Upravo to je područje na kojem bi trebali tražiti znakove prave promjene”, naglasila je Dutkiewicz.
Ove promjene se događaju, bez obzira na to koliko nam se i u kojoj mjeri čine uznemirujućima. Pokazatelj su nepovratnih izmjena morskog života i oceanskog ekosistema u cijelosti.