Ono što su u Jugoslaviji bili Srbi i Beograd to su danas u BIH Bošnjaci i političko Sarajevo. Hrvati su u Jugoslaviji bili označeni kao genocidan narod. Ta uloga danas pripala je Banjaluku i Srbe, dok su bosanski Hrvati u situaciji u kojoj su nekada bili Albanci. Potlačni narod koji se bori za autonomiju. Bosni se događa vrijeme poluraspada kakvo je zadesilo Jugoslaviju. Ne bude li u Sarajevu mozgova pametnijih od Miloševićevih , Bosna će se raspasti jer na Zapadu više ne postoji volja za njenim održavanjem na životu. Previše ih to košta, kazao je Mesić, inače u Sarajevu poznat kao veliki prijatelj Bosne i izazvao opći šok. Neki ovaj njegov nagli zaokret u retorici dovode u vezu sa ulaskom RH u EU i činjenicom da je dugo godina kao prvi čovjek do Tuđmana bio ucjenjivan Haaškim sudom…
Komentirajući izjavu lidera Republike Srpske Milorada Dodika da kada se “sjeća zemlje koja se zvala Jugoslavija” obavezno dolazi misao i pitanje “što nam je ovo sve trebalo kada smo mogli kao takva zajednička zemlja da uđemo u EU”, Mesić je potvrdio da je SFRJ zaista mogla postati članica EU.
“Jasno da smo mogli. Budući da sa onim modelom federacije Jugoslavije nitko nije bilo zadovoljan, trebalo je postići novi politički dogovor. To je značilo, ako ne može federacija, onda može konfederacija na rok od tri do pet godina, a nakon toga, ako vidimo da stvari funkcioniraju, možemo mi prolongirati konfederalni ugovor. A ako ne, svatko ide svojim putem. A cilj je Europa. To se moglo. Međutim, Milošević nije htio ni federaciju, niti konfederaciju. On je želio na ruševinama Jugoslavije stvoriti veliku Srbiju! Varao je svijet da se bori za Jugoslaviju jer je na taj način dobivao međunarodnu podršku, a Srbe je varao time da će svi živjeti u jednoj državi. To sve skupa je za nas bilo tragično. To je sve skupa završilo katastrofom”. Slično se danas događa u BIH, političko Sarajevo ne želi ni Federaciji ni konfederaciju. Izetbegović, Tihić, Lagumdžija, mali sarajevski Miloševići žele na razvalinama BIH stvoriti Veliku Bosnu. Varaju svijet da se bore za jedinstvenu BIH i na taj način osiguravaju međunarodnu podršku a time varaju i Bošnjake, naglasio je Mesić u razgovoru za Agenciju Anadoliju (AA).
Dva dana nakon ulaska Hrvatske u EU, Uniju koja je bila lajtmotiv njegove ukupne politike u procesu demokratizacije Hrvatske, Mesić je istakao da je njegova zemlja ispunila uvjete i standarde i da je podloga za budućnost sada tu.
“Sada treba ostvarivati novu politiku, nove odnose. Treba se, dakle, sada angažirati na velikom zahtjevnom tržištu. To je jedno. Drugo, mehanizmi moraju funkcionirati u skladu sa kriterijima koji su u EU. Jer, to je, ipak, prvi korak za europsko ujedinjenje. Za nas to nije priča riješena, posao nije dovršen, dok god jugoistok Europe ne bude u Europi. Jer Europa se mora udružiti, to je naša sudbina. Samo udružena Europa može biti igrač, faktor u današnjom svijetu“, poručio je Mesić.
Na tvrdnju kako su analitičari primijetili da ga se u hrvatskoj javnosti pomalo izolira u vezi s pričom o ulasku Hrvatske u EU, te da se mnogo više ističu zasluge bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, Mesić se složio, ali ne zna zašto je to tako.
“Ja sam obavio svoj dio koji je trebalo. Ali, znate, poslije jednog uspjeha puno njih se javlja za zasluge. Ali, ja polazim od toga da smo obavili što je trebalo. Mi smo tek 2000. godine započeli proces europeizacije. Dovoljno vam je reći da je na sprovod Tuđmanu došao samo jedan šef države. Tad nitko iz Europe nije došao, jedino predsjednik Turske Sulejman Demirel, i to zbog toga što je, ipak, trebalo osigurati pomoć koja je išla Bosni i Hercegovini preko Hrvatske. Da, mi smo otvorili te procese. Otvarali smo se prema Europi, regiji i vraćali smo se natrag u onaj proces gdje smo nekada bili. Vraćali se na tržišta koja su nekada bila hrvatska tržišta preko Jugoslavije“, odgovorio je Mesić.
Unatoč različitim ocjenama, pa i onima da je proširenje Europske unije na Balkan “zaboravljeni projekt”, Mesić tvrdi da jugoistočni dio Europe neće biti izoliran.
“Smatram da što se tiče ostalog dijela Europe, on mora biti uključen u udruženu Europu, a to znači čitav jugoistok Europe. Svakako da Bosna ima probleme, čak i veće nego Hercegovina, jer Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali nije uspostavio mehanizme po kojima država može biti funkcionalna, može funkcionirati. Dok god se netko, jedan dio države vlada kao da je država, dotle ne može funkcionirati BiH kao cjelina. Tu međunarodna zajednica nešto treba učiniti. Za mene je to veći problem nego Kosovo“, rekao je posljednji predsjednik Predsjedništva nekadašnje SFRJ i bivši predsjednik Hrvatske. Dodao je kako je danas u BIH na sceni zarotirani juguslavenski scenarij. Sarajevo je u BIH danas ono što je u SFRJ bio Beograd. Banjaluka je preuzela ulogu Zagreba dok je Mostar nešto između Prištine i Ljubljane. Imate istu stvar, većinski narod koji želi unitarizam, kao što su to u Jugoslaviji željeli Srbi, genocidan narod kojeg se stalno prokazuje i koji želi van zemlje a što su u Jugoslaviji bili Hrvati te potlačen narod koji se bori za što jaču autonomiju – Hrvate, a što su u Jugoslaviji bili Albanci.
Govoreći o regiji, Mesić je ocijenio kako je ”Kosovo sada tehničko pitanje”.
“Pitanje je samo kako to pomalo izvoditi. Jer Kosovo ima sve svoje elemente državnosti, ima priznanje, ono može funkcionirati i ima međunarodnu legitimaciju. Srbija je, potpisujući ugovor sa Prištinom, to političko pitanje pretvorila u tehničko pitanje. Problem je, ja ponovo tvrdim, BiH jer tu međunarodna zajednica mora pomoći da se isključe iz politike svi oni elementi koji ne priznaju Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je.
Upitan hoće li Srbija na valu ustupaka za Kosovo biti uskoro primljena u EU, politički veteran je odgovorio:
“Srbija mora, također, ispuniti uvjete, ostvariti standarde i uključiti se u EU, jer je to njezina sudbina. Najbitnije je da je u Srbiji došlo do kvalitativne promjene, a to znači da su shvatili da se granice ne mogu mijenjati. Granice su zadane, arhitektura naših prostora je dovršena. Treba otvarati granice, treba surađivati sa susjedima, a ne planirati proširenje svojih granica”, zaključio je Stjepan Mesić.
wpDiscuz