Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron koji boravi u posjetu BiH, sastat će se sa žrtvama sukoba iz 1990-tih godina i posjetiti Čelebiće, Uzdol i Sarajevo, gdje su u tom periodu počinjeni zločini nad pripadnicima sva tri naroda.
“Želim odati počast svakoj žrtvi zločina koji su ovdje počinjeni, ali i u cijeloj regiji, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Pred spomenicima žrtvama uvijek stojim teška srca. Ali takve posjete također jačaju moje uvjerenje da je rad ICTY-a važan u obnovi ovdašnjih društava da žive u trajnom miru”, kazao je Meronu za Anadoliju.
U vezi s nedavnom odlukom Sudskog vijeća kojom je optuženik za ratne zločine i predsjednik SRS Vojislav Šešelj pušten na privremenu slobodu, naglašava kako ne želi previše komentirati odluku o privremenom oslobađanju Šešelja.
“Nikada ne komentiram odluke Sudskog vijeća, tako da i u ovom slučaju to neću učiniti. Kao predsjednik Tribunala nemam nikakvu ulogu u procesu donošenja odluka Vijeća. To je temeljni princip neovisnosti pravosuđa, i ostajem posvećen tome”, kazao je Meron.
Podsjetio je da su određene odluke Tribunala u Haagu izazvale veliko nezadovoljstvo i negodovanje među obiteljima žrtava. Napominje ipak kako svako suđenje ne može biti okončano i kaznom.
Meron napominje kako je ICTY nakon pola stoljeća nekažnjivosti u smislu međunarodnog krivičnog pravosuđa, pokazao svjetskoj javnosti da su poštena međunarodna suđenja ipak moguća.
“Naše najveće postignuće je da smo pokazali da su, nakon pola stoljeća nekažnjivosti u smislu međunarodnog krivičnog pravosuđa, poštena međunarodna suđenja ipak moguća. Prije ICTY-a, međunarodni zločini su definirani samo u širem smislu, ali Tribunal je bio pionirska institucija koja je promijenila elemente zločina, i pojasnila pravila običajnog prava”, kazao je. Smatra kako je ključno da je Tribunal odbacio koncept kolektivne krivice koji je, u prošlosti, doprinosio začaranom krugu mržnje i osvete.
“I na kraju, važan aspekt naslijeđa Tribunala u vezi s bivšom Jugoslavijom je njegov rad i podrška nacionalnom pravosuđu”, napomenuo je Meron.
Naglašava da je zabrinjavajuće da se u BiH ali i u ostatku regije još uvijek negira genocid u Srebrenici koji je kao takav dokazan i pred međunarodnim sudom. Ističe da su domaći političari najbolja adresa koja bi se trebala pozabaviti ovim delikatnim pitanjem. /Dnevnik.ba
wpDiscuz