BERLIN – Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je večeras ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini “velika pogreška”.
“To je brutalan napad koji krši međunarodno pravo i za koji nema opravdanja”, rekla je Merkel novinarima u Berliner Ensembleu.
Ukazala je i na nedostatke Zapada.
Prema njezinim riječima, posljednjih godina nije stvorena sigurnosna arhitektura koja bi spriječila ovaj rat, te je dodala da i o tome treba razmišljati.
Merkel je naglasila da ne dijeli Putinovo mišljenje da Rusiju stalno ponižava Zapad, ali zna da on tako misli.
Prisjetila se da je to vidjela tijekom posljednjeg posjeta Moskvi.
Tada je Putin objasnio Merkel, kako je izvijestila, da je raspad Sovjetskog Saveza najgora stvar 20. stoljeća.
Međutim, Merkel, koja je rođena u Istočnoj Njemačkoj, kaže da je raspad SSSR-a bio najsretnija okolnost.
Također je prenijela da se u lipnju prošle godine, kada se američki predsjednik Joseph Biden sastao s Putinom, složila s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom da je s europskog stajališta važno pokušati uspostaviti dijalog s šefom ruske države. sporazum iz Minska.
No, podsjeća, EU tada nije postigla dogovor, a Merkel je tada mislila da “svi znaju da uskoro odlazim, a da je bilo prije nekoliko godina, progurala bih to”.
Istaknula je da si nema što zamjeriti ako se premalo trudila spriječiti da se takvi događaji, poput rata u Ukrajini, dogode.
Također je istaknula da se njezino shvaćanje vrijednosti razlikuje od Putinovog.
“On misli da je demokracija pogrešna, a ja mislim da je ispravna”, objasnila je.
Prema njezinim riječima, aneksija Krima bila je prekretnica, dodajući da je primijetila stalno prelaženje linija s Putinom, kao i da je jasno da on razumije samo jezik vojske.
Što se njezina današnjeg života tiče, kaže da je sasvim normalna građanka, ali da mora biti opreznija u izjašnjavanju o aktualnostima, jer smatra da nije njezina zadaća “davati komentare s aut linije”.
Govoreći o aktualnoj njemačkoj vladi, rekla je kako bi voljela da je vodi CDU, ali i da ima puno povjerenje u vladu Olafa Scholza u vanjskoj politici.