Komentar Monike Nalepe, porijeklom Poljakinje i docentice političkih znanosti na Sveučilištu u Chicagu, koja je za plagijat Melanije Trump u Washington Postu optužila ‘istočnoeuropsku kulturu varanja’, šokirao je i na noge podigao akademsku zajednicu i intelektualce koji vuku upravo istočnoeuropske korijene. Oni su se okupili te uredništvu uputili otvoreno pismo u kojem se pitaju što im je to trebalo s obzirom na slabo istražene i neutemeljene navode autorice. Nalepa je podsjetila kako je Melania Trump prošla kroz ‘postkomunistički obrazovni sustav odrastajući u Sloveniji’, u kojoj ono, kako je navela, što se naziva plagiranjem ili varanjem nije samo uobičajeno, nego se potiče. Generaliziraju li se tako stvari u cijeloj regiji različitih zemalja te insiniuira kako su milijuni ljudi u istočnoj Europi neznalice sklone varanju, pitaju se intelektualci
Istočnoeuropski akademski građani se kritično osvrću na komentar stavljajući naglasak na pet stvari u njemu. Započinju pritom netočnim navođenjem povijesnih, geopolitičkih i kulturnih činjenica, ističući kako je Melania Trump rođena 1970. godine, zbog čega se cijelo njezino osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, pa i neki preddiplomski studiji prije 1989., najčešće shvaćaju kao kraj takozvane komunističke ere.
Napominju kako se generalizira da je ‘istočna Europa’ jedan narod, a ne velika regija s desecima država, jezika, povijesti i odnosa te specifičnog oblika komunizma, te da se miješa povijest Jugoslavije s primjerice Češkom Republikom (tada Čehoslovačkom), Bugarskom, Sovjetskim Savezom ili Albanijom. Podsjećaju kako Jugoslavija u vremenu poslije Drugog svjetskog rata zapravo nije bila dio Varšavskog pakta, a nakon što je protjerana iz Informbiroa 1948. razvila je alternativni oblik socijalizma koji se općenito smatrao otvorenijim Zapadu.
Tvrdnju kako je Melania Trump plagirala svoj govor jer je takvom neprihvatljivom ponašanju učena i ohrabrivana tijekom svog školovanja potpisani intelektualci, među kojima su Mate Kapović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Svetlana Slapšak, slovenska antropologinja, ne smatraju samo neinformiranošću poljske autorice, nego i potkopavanjem akademskog rada i postignuća brojnih znanstvenika i profesora u oklevetanoj regiji.
wpDiscuz