MEDIJI U BRUXELLESU:Hrvatska ide prema velikoj koaliciji

GLAVNE teme nedjeljnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj trebali su biti korupcijski skandali i posrnula ekonomija, no izbori su počeli privlačiti širu europsku pozornost zbog uloge koju će izbjeglička kriza odigrati u cijelom procesu, piše POLITICO.
Brige oko posljedica tjedana pregovaranja s manjim opcijama, uslijed izbjegličke krize i stagniranja ekonomije, navodno stvara pritisak na dvije najveće hrvatske stranke da oforme veliku koaliciju.
“Lideri desnog centra i ljevice mogli bi ostati bez dovoljnog broja glasova da formiraju koaliciju “, kaže Luka Orešković, znanstvenik s Harvarda s vezama u zagrebačkim političkim krugovima.
“U ovome slučaju, prema diplomatskim izvorima, moguće je da dođe i do velike koalicije “, dodaje.
Jedan od članova bivše HDZ-ove vlade potvrdio je kako je velika koalicija moguća.
“Hrvatska bi mogla vidjeti prvu veliku koaliciju od svoje nezavisnosti “, kazao je.
Pitanje izbjegličke krize
Više od 300.000 izbjeglica i migranata dosad je ušlo u Hrvatsku u proteklih nekoliko mjeseci, no za razliku od drugih dijelova središnje Europe, u Hrvatskoj desnica nije uspjela iskoristiti pitanje izbjeglica za akumuliranje predizbornih poena.
Prema istraživanjima javnog mnijenja stranka lijevog centra, SDP, kao i konzervativni HDZ, imaju podršku po jedne trećine birača. To bi ujedno značilo i kako nije izgledno da ijedna od dvije stranke uspije formirati većinu u parlamentu koji se sastoji od 151 člana, na prvim izborima u zemlji od hrvatskog pristupanja Europskoj uniji u srpnju 2013. godine.
Hrvatska se nalazi na prvim linija Europske unije, usprkos tome što nije dio Schengena, što je čini ključnom komponentom rute putem koje se izbjeglice kreću prema Njemačkoj.
HDZ je koketirao s guranjem izbjegličke krize u prvi plan za vrijeme predizborne kampanje. Kolinda Grabar-Kitarović obilazila je dijelove zemlje, zagovarajući podizanje ograde na hrvatskoj granici, po uzoru na Mađarsku.
Usprkos tome, Milanovićeva vlada zadržala je dvotrećinsku potporu hrvatskih građana vezano uz način na koji se nosi s izbjegličkom krizom. Model brzog prebacivanje izbjeglica do susjedne Slovenije olakšava činjenica da velika većina izbjeglica nema nikakvu namjeru zadržati se u jednoj od najsiromašnijih zemalja Europske unije.
“Grabar-Kitarović je prošla cijelu zemlju ponavljajući kako je vlada nespremna po pitanju krize, no činjenica je da se vlada jako dobro organizirala te da je reagirala veoma brzo”, kaže Krešimir Macan, hrvatski politički konzultant.
U zemlji postoji i suosjećanje spram izbjeglica, s obzirom na to da su sjećanja iz perioda ratnih 90-ih još uvijek živa. To je osobito izraženo u istočnim dijelovima Hrvatske, gdje pristigli Sirijci i Iračani bivaju privremeno smješteni u izbjegličkim kampovima.
Povratak nacionalističkoj retorici
HDZ je kampanju započeo s obećanjima o tome kako će putem reforma ponovno pokrenuti hrvatsku ekonomiju. Nakon šest uzastopnih godina recesije, očekuje se rast od malih 1,1 posto ove godine te 1,4 posto 2016. godine.
No, proteklih nekoliko tjedana stranka Tomislava Karamarka vratila se mahanju zastavama. Karamarko je u više navrata zazvao ime hrvatskog ratnog predsjednika Franje Tuđmana te istaknuo kako je SDP relikt iz ere Jugoslavije koji nikada nije htio hrvatsku nezavisnost.
S druge strane, vlada naglašava gospodarski oporavak te Karamarka, bivšeg šefa obavještajne agencije i Ministarstva unutarnjih poslova, prikazuje kao “mračnjaka”. HDZ se koncentrirao i na ponovno pridobivanje potpore nakon što je bivši šef stranke i hrvatski premijer Ivo Sanader uhićen pod optužbama za korupciju.
“Dok ogromni migrantski val prijeti zemlji, Hrvatska se nalazi pred izborima od povijesnog značaja”, kazao je mađarski premijer Viktor Orban.
Postoje i sličnosti između izbora u Poljskoj, održanih prošloga mjeseca, na kojima su se suočile konzervativna opozicija i vladajuća liberalna opcija, navodi POLITICO.
Usprkos sve žustrijoj patriotskoj retorici, ukoliko HDZ dođe na vlast, male su šanse da će implementirati stroži nacionalni stav spram izbjeglica. HDZ i Karamarko jako cijene svoje veze s Europskom pučkom strankom te osobito s CDU-om, strankom njemačke kancelarke Angele Merkel.
Orban traži saveznika u Karamarku
“Oni će stati iza svega što Njemačka bude zagovarala. Merkel je tu glavna i oni će slušati diktat Nijemaca”, dodaje Macan.
S druge strane, Orban pokušava pridobiti regionalnog saveznika za svoj antimigracijski križarski pohod tako što podupire Karamarka.
“Dok ogromni migrantski val prijeti zemlji, Hrvatska se nalazi pred izborima od povijesnog značaja”, napisao je Orban u pismu koje je pročitano na stranačkom skupu HDZ-a. “Promjene su veoma potrebne, a ja vidim samo jednog čovjeka koji ih je u stanju donijeti – Tomislava Karamarka”, zaključio je.
Stranački izvori tvrde kako se izborni govori ne bi trebali shvaćati sasvim ozbiljno te kako se stranka pokušava prikloniti modernoj europskoj konzervativnoj poziciji, potiho prihvaćajući ekonomski liberalizam.
U svakom slučaju, male su šanse da HDZ osvoji većinu kakvu uživa Orban. Očekuje se kako će stranka osvojiti najviše glasova, usprkos činjenici što hrvatska istraživanja javnog mnijenja često podcjenjuju podršku HDZ-a, no HDZ će teško oformiti većinu, s obzirom na velik broj malih stranaka koje su se uključile u izbornu utrku s vlastitim zahtjevima.