Poruku o suradnji, dvostranačju, dobrom ukusu i uljudnosti John McCain Americi, svijetu, a posebice Donaldu Trumpu, poslati će i iz groba. Riječ je, naime, o senatorovom vlastoručnom odabiru lidera koje je zamolio da održe govor u katedrali gdje će se u subotu za njega održati misa zadušnica, piše CNN.
Početkom travnja nekadašnji predsjednik Barack Obama javio se na telefon, a s druge je strane bio senator McCain, koji se u to doba žestoko borio protiv glioblastoma, agresivne vrste tumora na mozgu.
“Bi li održao govor na mom sprovodu”, rekao je McCain, navodno, bez uvijanja. Obama, koji je McCaina porazio u njegovom drugom po redu pokušaju da zasjedne u predsjedničku fotelju prije jednog desetljeća navodno je odmah, bez premišljanja, rekao “da”.
I Georgea W. Busha, McCainovog suradnika iz Republikanske stranke, jednako je šokirao isti poziv jer su njih dvojica također bili rivali.
Nakon što katedralom zaori pjesma “The Battle Hymn of the Republic” 43. i 44. predsjednici SAD-a održati će svoje govore o veličini i važnosti života i rada senatora McCaina. Na jedan će način, piše CNN, to biti i McCainova posljednja poruka i to osobi koju nikako nije htio na svom sprovodu – trenutnom predsjedniku Donald J. Trumpu.
Niti Bush niti Obama nisu bili, kao neki drugi političari, bliski prijatelji s McCainom. S Bushem je odnos gradio unutar iste stranke. Nakon napetih predizbora 2000. McCain je na kraju podržao Busha i čak mu pomagao u predsjedničkoj kampanji.
No, s Obamom je situacija ipak poprilično različita, posebno s obzirom na brutalno rivalstvo iz 2008. godine. McCain je Obamu, naročito kada je riječ o ratu i Iraku i ekonomiji, vidio kao naivnog i nepripremljenog za ulogu predsjednika. Taj je stav imao i dugo nakon što je Obama već bio u Bijeloj kući.
Jesu li dvojica ljutih rivala u nekom trenutku sagradila neki bliski odnos koji nije bio vidljiv pred očima javnosti, zapitao se novinar CNN-a.
Prijatelji obojice političara kažu kako nikakvo prijateljstvo nije bilo u pitanju. Njihov je odnos temeljen u međusobnom poštovanju i dijeljenju istog osjećaja užasa radi političke klime u koju je SAD zapao. Njihov je, sada već legendarni telefonski razgovor, sređen od strane suradnika jer McCain nije imao naviku uzeti mobitel i “nazvati Baracka”, niti su si bili bliski.
Dapače, piše CNN, otkad je Obama otišao iz Bijele kuće oni su samo nekoliko puta razgovarali telefonski. Zadnji je puta Obama nazvao McCaina da mu zahvali što je imao hrabrosti svojim glasom spasiti “Obamacare” i na taj se način do kraja zamjeriti Trumpu.
Istom Trumpu koji je za McCaina rekao kako “nije heroj, jer ratne heroje ne uhvate”, te koji je zaustavio formalnu izjavu Bijele kuće kada je McCain preminuo, objavivši umjesto toga samo kratak Tweet.
Na nagovaranje suradnika i radi gnjeva javnosti spustio je zastavu na krovu Bijele kuće na pola koplja, što je inače tradicija koju je odbijao sprovesti. Zastava se vraća na mjesto tek kada se senatora sahrani.
Obama čak nije bio niti među silom ljudi koji su McCaina došli posjetiti na njegov ranč u Arizoni nakon dijagnoze. To je učinio George Bush sa suprugom, i Joe Biden, nekada Obamin potpredsjednik, a McCainov veliki prijatelj. Upravo će on održati govor nakon mise u Arizoni.
No, piše CNN, senatorova odluka da upravo Bush i Obama govore dio je detaljno koreografirane i mudro osmišljene poruke SAD-u pa i pokušaj da održi lekciju svojoj Republikanskoj stranci.Steve Duprey, McCainov dugogodišnji prijatelj i njegov savjetnik tijekom kampanje 2008. rekao je kako je senator jako poštovao Obamu, iako su rane iz njihove “borbe” ostavile duboke ožiljke.
“Velika je poruka svima i znak hrabrosti, mudrosti i zrelosti odabrati dva rivala koji su vas porazili. To je podsjetnik Americi da i naše političke razlike ne bi smjele biti takve da zaboravimo na sve ono što nas veže”, rekao je Duprey.
David Axelrod, savjetnik Baracka Obame, rekao je kako je jasno da je “McCainova poruka vjera u našu politiku, u našu demokraciju koja bi trebala nadilaziti stranačku pripadnost”.
“To je zaista poruka u nacionalnom ujedinjenju. Ima neke poetičnosti u tome da je htio da mu eulogije iznesu dva najveća politička rivala”, kaže Axelrod.
Iako to nigdje nije javno rečeno jasan je McCainov prezir prema Trumpu i njegovoj administraciji. To je bilo jasno i u senatorovoj poruci koja je objavljena posthumno.
“Ne očajavajte oko naših trenutnih poteškoća i vjerujte zauvijek u obećanje velike Amerike. Amerikanci ne odustaju. Mi se ne predajemo. Mi se ne skrivamo od povijesti, već ju stvaramo”, napisao je McCain prije smrti.
Njegov život ratnog heroja, njegove političke pogreške (a bilo ih je) i grčevite borbe i svađe čine se nevinima i banalnima u eri Donalda Trumpa.
“Trump je svojim ponašanjem doslovno pripomogao tome da McCain zakopa ratnu sjekiru s Bushem i Obamom”, rekao je jedan McCainov prijatelj.
Obamine i McCainove svađe krenule su mnogo prije kampanje, još u Senatu, a nastavile se kada je McCain Obamu optužio da je “uobražen“.
“Ne tražim funkciju predsjednika jer smatram da sam blagoslovljen takvom veličinom. Ili da me povijest pomazala da spasim našu zemlju”, rekao je na početku utrke. Bio je, navodno, ljubomoran što je Obama oko sebe počeo “skupljati” auru promjene kakva je krajem devedesetih okruživala upravo McCaina kojeg su, primjerice, obožavali i oni novinari koji se s njime oko nekih stvari nisu slagali.
I on je volio razgovarati s medijima te promovirati ideje do kojih mu je bilo stalo. Jedno im je vrijeme zamjerao što “prema Obami nemaju jednako oštre kriterije i da ga tretiraju kao dijete, a ne kandidata za predsjednika”.
Obama se, zapravo, mnogo više bojao medija, a na početku se savjetnicima jadao da ne zna kako se postaviti protiv ratnog heroja McCaina sve dok nisu smislili taktiku – počeli su ga povezivati s Bushem.
“McCain nam je napokon iskreno pokazao kako on i George Bush zapravo imaju jako puno zajedničkog, čitavu Bush-McCain doktrinu”, rekao je 2008. Obama o senatoru iz Arizone i protukandidatu.
Sve je to sada ne samo prošlost nego i povijest, a povijest će se na neobičan način ponoviti kada se duo Obama-Bush oproste od nekadašnjeg rivala broj jedan, Johna McCaina koji je svojim postupcima Trumpa smjestio u magareću klupu i na fini mu način pokazao srednji prst.