Predsjednički izbori u najmlađoj članici Europske Unije, Hrvatskoj, ove godine mogli bi iznenaditi i najiskusnije analitičare pišu strani mediji. Među imenima koja dominiraju medijskim prostorom, jedno ime sve više iskače – Marija Selak Raspudić.
Prema analizama velikih agencija, od koje mnoge godinama usko surađuju s vladajućim HDZ-om, njezina trenutna podrška procjenjuje se na 210.000 glasova, ali malo tko vjeruje da su te ankete pouzdane s obzirom na to da više od 70 % ispitanika u Hrvatskoj odbija sudjelovati u anketama, stvarno stanje na terenu ostaje velika enigma jer uzorci ispitanih nisu reprezentativni. Na ankete naime nu najvećem postotku odgovaraju stranački deklarirani ispitanici dok većina od preko dvije trećine ispitanih ne želi odgovoriti. Upravo ta činjenica čini ove izbore jednim od najneizvjesnijih u povijesti Europe.
Problemi anketa: Nepouzdanost i manipulacije
Telefonske ankete, na koje se oslanjaju hrvatske agencije, već su neko vrijeme na udaru kritika u ovoj zemlji.
Visoka stopa odbijanja sudjelovanja nije jedini faktor. Dodajmo tome tendenciju manipuliranja podacima kako bi se favorizirali određeni kandidati i jasno je zašto ankete ne odražavaju stvarno biračko raspoloženje.
U ovakvim uvjetima Marija Selak Raspudić , nekadašnja članica stranke MOST ( Marija Selak Raspudić nikada nije formalno pristupila MOST-u iako im je bila okosnica . op poskok) predstavlja pravu enigmu. Njezinih 210.000 glasova iz anketa možda je samo dio potpore koju ima, jer se temelji na ograničenim uzorcima.
Kada uzmemo u obzir fragmentaciju biračkog tijela i činjenicu da se očekuje izlaznost od skoro 300.000 manje nego na prošlim izborima dakle oko 1,65 milijuna ljudi, jasno je da svaka skupina mobiliziranih birača može presuditi ishod prvog kruga. (300.000 je iselilo ka EU zemljama u posljednje 4 godine op poskok)
Selakovoj u prilog ide još jedna činjenica
Ono što dodatno ide u korist Mariji Selak Raspudić jest činjenica da su birači ove godine razočarani tradicionalnim političkim figurama, pokazali su to naime parlamentarni izbori, a što otvara prostor za nove izazivače. Selak Raspudić uspjela je pridobiti pažnju onih koji traže alternativu – razočaranih simpatizera HDZ-a, centrističkog biračkog tijela i dijela desnice.
Njezina kampanja uspjela je privući raznoliku bazu glasača, dok se etablirani kandidati bore s ograničenom i već podijeljenom potporom. U takvom okruženju, njezin brzi rast potpore nije prolazna pojava već početak dublje promjena političke dinamike. Ukratko – veliki stranački igrači love nove glasove u ograničenim partijskim barama dok je njen bazen cijelo more protestnih Hrvata i dosadašnjih apstinenata. To su one dvije trećine koje spuštaju slušalicu kada anketar pozove.
Najbrži rast u anketama – faktor koji se ne može ignorirati
Prema posljednjim podacima, Selak Raspudić ostvarila je čak i prema postojećim, upitnim anketama, najveći rast potpore među svim kandidatima – čak 15 % u posljednjem tjednu. Ovaj skok nije samo statistički podatak; on pokazuje stvarnu sposobnost njezine kampanje da privuče birače iz svih dijelova političkog spektra.
Dok Zoran Milanović i Dragan Primorac zadržavaju stabilnu, ali ograničenu bazu glasača, Selak Raspudić privlači bazen u koji oni ne uspijevaju prodrijeti.
Ako se ovaj trend nastavi i u idućem tjednu njezina potpora mogla bi s lakoćom premašiti daleko više od 300.000 glasova do dana izbora. To bi ju nepovratno smjestilo u drugi krug, gdje bi se onda mogla suočiti sa Zoranom Milanovićem u posve novim okolnostima koje bi joj dale dodatnu snagu. Prema Milanovićevoj kampanji jasno je da on u drugok krugu želi Primorca a nikako nju, dovoljno je samo provjeriti na kog se okomljuje. Primorac mu je siguran zaloga, dok Selak Raspudić, jasno, nije.
Većina analitičara i lijeve i desne provinijencije slažu se upravo u toj stvari: Selak Raspudić nameće se kao jedini nezgodan kandidat desnog centra ukoliko uđe u drugi krug dok Primorac čak i po ulasku u drugi krug definitivno gubi utakmicu, i to s drastičnom razlikom koja neće dobro odjeknuti za popularnost HDZ-a dok će stranke ljevice na tome dugoročno profitirati. Kako? Jer se neće moći ignorirati volja od gotovo milijun Hrvata koju pobjednik bude nosio kao svoj pobjednički orden.
Neizvjesnost matematike kao ključ ovih izbora
Prvi krug predsjedničkih izbora ove godine obilježit će neizvjesnost koju nameće sama matematika. A ona opet ide njoj u prilog. Evo kako…
Pod pretpostavkom da će potreban broj potpisa skupiti eventualno 6 ili 7 kandidata sama preraspodjela projekcije glasova bit će potpuno drugačija. Zoran Milanović kao prvi favorit bit će na neznatno manjem nivou rezultata iz 2019. (Među 300.000 iseljenih najmanje je ljevice) dok drugi favorit i to samo po anketama neće osvojiti više od polovice onog što je osvojila Kolinda Grabar Kitarović, znači oko 250.000 glasova. Podatak koji izbacuje agencija da Primorca podržava 70 % birača HDZ, apsolutno je netočan, toliko ga ne podržava ni članova stranke.
Na zadnjim izborima za 10 % bilo je potrebno 190.000 glasova, na ovim će biti potrebno od 160.000 do 170. 000. Pretvorimo li ove podatke u projekcije ankete onda dobivamo: Zoran Milanović 617.100 što je više nego 2019, a Dragan Primorac 340.300. Marija Selak Raspudić po projekciji anketa osvaja 171.600 glasova iako već sada ona ima dokazano 40.000 više. Branka Lozo po projekciji ankete dobiva 1,3 %, odnosno oko 21.000 glasova, a na zadnjim izborima malo manje je dobila Katarina Pejović, a skoro duplo više Ivan Pernar.
Za usporedbu, Domovinski pokret je na parlamentarnim izborima osvojio više od 210 000 glasova, najmanje 50% tih glasova dobiti će Branka Lozo i onda bi projekcija na prosječnu izlaznost od 1,65 milijuna bila 6,6 %.
Zašto rezultat prvog kruga mora biti daleko drugačiji od projekcija anketa?
Ako u utrku uđe maksimalno 7 kandidata, prije bi moglo biti 6, a po projekciji ti kandidati dijele 75% glasova i ako uzmemo da će od onih 25 % koji neće biti u utrci biračko tijelo izađe s izlaznošću od 65 %, najveći dio tih glasova uzeti će Marija Selak Raspudić.
To biračko tijelo neće dati svoj glas ni Zoranu Milanoviću, ni Draganu Primorcu, ali ni Ivani Kekin.
Te glasove podijelit će kandidati desnice, a ponajviše Marija Selak Raspudić jer će birači razmišljati racionalno i smatrati nju kao jedinu opciju koja može ugroziti Milanovića. Tvrditi bilo što drugačije značilo bi vjerovati da su Hrvati politički naivna nacija. Svi izbori do sada pokazali su da nisu.
Dakle ako dodamo Selak Raspudić još najmanje 150.000 glasova ona ima projekciju od čak 327.000, prema anketama, realnije zantno veču, što znači da ona definitivno ide u drugi krug i u sraz s Milanovićem.
Ulazak Marije Selak Raspudić doveo bi Plenkovića pred zid, morao bi donijeti odluku dati joj podršku ili šutjeti.
Šutnja bi bilo priznanje nemoći i teorije da je njemu potrebniji Milanović na Pantovčaku, odnosno da je Primorac od prvog dana zamišljen kao žrtveno janje koje ima zadatak zaustaviti autentične kandidate desnog centra od dolaska na Pantovčak.
Biračko tijelo svih onih opcija moglo bi se ujediniti i podržati Selak Raspudić i ono koje preferira HDZ, ali i birači centra, ali i desnice. Svima njima odgovara micanje Milanovića. No odgovara li Plenkoviću? Jer njemu treba protivnik, a kada ga nema na Pantovčaku, ima ga što mislite gdje? Pa u HDZ-u. A to je ono što Plenković ne želi u tu ujedno imamo odgovor zašto mu je toliko stalo da Milanović ostane predsjednik.
Prvi krug izbora donijet će odgovore o uspješnosti anketa i logici koju im ovdje suprotstavljamo, a Marija Selak Raspudić mogla bi biti najveće iznenađenje koje će preoblikovati hrvatsku političku scenu. /AP, Agencije, Hrvatski Glasnik
wpDiscuz
