Luka Ploče se širi, grade se novi terminali, ali većina prekrcanog tereta, i do 90 posto, ide u Bosnu i Hercegovinu, ili iz BiH.
Luka Ploče od velikog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, pa se zato konstantno širi.
Uvoz i izvoz, zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ne bi se trebao bitno povećati, no nadaju se da bi dio prometa mogli uzeti lukama u Rijeci i Kopru.
Razmjena robe ovisi o dobroj povezanosti sa BiH i njenim gospodarskim prilikama, izvijestio je reporter Al Jazeere Marin Veršić.
“Za nas je glavno tržište naše zaleđe, to je prije svega BiH. Nažalost da bismo ušli u neko drugo tržište gdje smo nekad bili, mislim prije svega na istočnu Hrvatsku, Srbiju, istočnu Mađarsku, što bi gravitiralo Pločama, moramo popraviti željezničku i cestovnu infrastrukturu kroz BIH “, kaže Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luka Ploče.
Temelji za novi terminal
Nedavno su udareni temelji novog terminala za tekuće terete. Novi autoput A1, koji će povezati Zagreb s Pločama početkom listopada, nova je prilika za povećanje kontejnerskog prijevoza.
Rekordna godina Ploča, bila je 2008. Tada je kroz luku prošlo pet milijuna i 142 tisuće tona robe.
Sada je promet gotovo prepolovljen. Do kraja 2013, očekuje se da će pretovar doseći od 2.600 do tri milijuna tona.
“Najviše u luci Ploče prekrcava se rasutih tereta, potom generalnih i tekućih. Glavnina tereta, negdje 85 do 90 posto su tereti koji idu u Bosnu i Hercegovinu, ili iz Bosne i Hercegovine, ostalo je u Hrvatskoj”, kaže Dražen Čović, pomoćnik direktora luke Ploče.
Luka se širi. Obala se prilagođava za pristanište “Capesize” brodova, teretnjaka koji mogu prenositi čak 180 tisuća tona.
Prije tri tjedna udareni su temelji još jednog terminala za tekuće terete. Do početka 2015. godine, trebao bi se graditi još jedan terminal za naftne derivate.
Kapaciteti se procjenjuju na preko 90 tisuća metara kubičnih. Ta investicija je vrijedna 26 i po milijuna eura.
Spas uz pomoć kredita
Nositelji investicije su Luka Ploče Trgovina te privatni partner – tvrtka Atlantis, dok će se dio financirati kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Nakon prvostupanjske presude suda u Sisku, kojom su zimus Naftni terminali Federacije BiH (NTF) proglašeni krivim za nelegalni raskid ugovora s bivšim partnerom Deltagripom, NTF je bio blokiran pet mjeseci, a radnici nisu primali plaću.
Sudska odluka kasnije je poništena, no u međuvremenu napravljena je velika šteta, jer su u tom razdoblju izgubili mnogo klijenata.
Spas su uspjeli naći kreditom podignutim pri ukupno šest banaka.
“Trenutno, kapacitet je 81 tisuću metara kubičnih. Imamo slobodnih kapaciteta 20 tisuća, i bez tih slobodnih kapaciteta mi servisiramo naše kreditne obveze, ali se nadam da ćemo uskoro i te kapacitete iznajmiti”, kaže Nikola Štula, predsjednik Uprave NTF-a.
Imovina Federacije BiH u Pločama, vrijedna je nekoliko stotina milijuna eura. I u interesu je da se ta imovina očuva.
Izvor: Al Jazeera
wpDiscuz