Stećci su izuzetno vrijedna povijesna i umjetnička, ali i duhovna baština Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, jedinstvena u Europi i svijetu.
”Krucijalno je značenje nominacije stećaka na UNESCO-vu listu Svjetske baštine. Očuvanje i rekonstrukcija kulturno-povijesnog naslijeđa bi trebala biti jedan od prioriteta društva u BiH, jer bi vijekovima taložena vrijedna kulturna baština mogla biti upravo neka vrsta zaloga na kojem bi BiH mogla bazirati svoju budućnost, kako bi se istaknula unutar velike mreže europskih centara kulture”, rekla je za Bljesak.info umjetnica Alma Telibećirević CHwB-ova veleposlanica kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Slično mišljenje ima i član bosanskohercegovačke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika kulture Dubravko Lovrenović, medijavelist koji je objavio često citiranu knjigu o stećcima.
Stećci- jedinstveno kulturno dobro
”Kada neka zemlja nominira neko dobro na listu svjetske baštine, znači da se radi o izuzetnom kulturnom dobru, koje zadovoljava barem jedan od kriterija da bi se jedno kulturno dobro nominiralo na listu Svjetske baštine”, rekao je Lovrenović za Bljesak.info, te nadodao kako vjeruje da osim stručnjaka koji se uže bave stećcima i širi auditorij zna toliko o stećcima, da zna da se radi o jedinstvenom kulturnom dobru koje je vezano gotovo isključivo za Bosni u Hercegovinu, a manjim djelom i za susjedne zemlje.
”Radi se o jednom kulturnom dobru koje u kulturnoj povijesti BiH zauzima posebno mjesto samim svojim brojem, poznato je da se na teritoriji BiH nalazi oko 60 000 tih nadgrobnih spomenika, a realne su procjene da ih je u srednjem vijeku s obzirom na destrukciju koja prati stećke, tada moralo biti više od 100 tisuća. To su samo neki razlozi koji sasvim jasno i nedvojbeno opravdavaju projekt upisa odnosno kandidature stećaka na listu Svjetske baštine”, kazao je.
Ne postoji konsenzus o porijeklu stećaka u Bosni i Hercegovini, a pitanje čiji su stećci je jako staro i prati stećke od početka njihovih istraživanja od konca 19. stoljeća.
Čiji su stećci?
”Poznato je da su se stećci pokušavali na različite načine vezivati za naše etno nacionalne korpuse tj. bošnjačko, hrvatsko i srpsko, ali je jako dobro poznato da je kritička historiografija svela takve mjere na najmanju razinu te pokazala da takav pristup stećcima ne rješava pitanje čiji su stećci”, rekao je Lovrenović, te nadodao kako je izvorno jednostavno dokazati čiji su stećci.
”Stećci pripadaju onim pokojnicima koji su pod njima bili sahranjeni, isto tako jednostavno je dokazati da u to vrijeme između 13. i 16. stoljeća, u tom cvjetnom razdoblju stećaka, u BiH nisu postojale moderne nacije i da se nacionalni kriteriji stećaka nikako ne može primijeniti. Ako se danas pitamo čiji su stećci, stećci su prije svega dio kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine kao i svih naroda i svih građana ove zemlje, a ja kao i brojni drugi vjerujemo da će uskoro postati i dio Svjetske kulturne baštine”, rekao je Lovrenović.
Jedinstveni u svijetu
Telibećirević ističe da stećci po svojim obilježjima ne pripadaju europskoj renesansnoj umjetnosti, jer su i stilski i koncepcijski oni strani duhu renesanse – to su u potpunosti spomenici bosanskog srednjeg vijeka.
”Stećci predstavljaju autohtonu, bosansku umjetnost bez kojih se ne može zaokružiti prava slika starog bosanskog likovnog stvaralaštva i kulture, koju svijet svakako treba upoznati i zbog toga što su stećci ove vrste jedinstveni u svijetu. A jednako zanimljivi i za povjesničare umjetnosti koliko i za arheologe, koji se bave proučavanjem naših prostora”, rekla je umjetnica dodajući kako su dekoracije stećaka najvrjednije umjetničko svojstvo stećka, dok su natpisi najkarakterističniji i najznačajniji faktor znanstvene i umjetničke vrijednosti stećaka.
Po njenom mišljenju stećci predstavljaju autohtonu, bosansku umjetnost bez kojih se ne može zaokružiti prava slika starog bosanskog likovnog stvaralaštva i kulture, koju svijet svakako treba upoznati i zbog toga što su stećci ove vrste jedinstveni u svijetu.
Stećci kao turistički potencijal
Stećci će zasigurno otvoriti nova turistička vrata, no pitanje je koliko ćemo ga mi znati prepoznati.
”Hoće li stećci razviti turizam ovisi od nas, koliko ćemo brendirtati stećke, to će ovisiti od toga koliko će nadležna ministarstva, ne samo na županijskim i entitetskim nego i na državnoj razini, te određene službe od njih napraviti brend i na taj način stećke plasirati kao značajan razvojni potencijal”, mišljenja je Lovrenović.
Čini se kako je turistički potencijal stećaka prepoznala čuvena bh. nekropola stećaka, na lokalitetu Radimlja u Stocu, na kojoj su sačuvana 133 srednjovjekovna nadgrobna spomenika.
Javna ustanova ‘Radimlja’ počela je s naplatom ulaznica 3. svibnja, a Radimlju je od tada posjetilo više od 6.000 posjetitelja, što je po riječima direktora ove ustanove Ante Vujnovića impresivan rezultat obzirom na slabu promociju ovog lokaliteta, krizu u svijetu, poplave i loše vremenske uvjete.
wpDiscuz