Ivan Lovrenović, poznati bosanskohercegovački i hrvatski romanopisac, esejist i publicist, održao je danas na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru uvodno predavanje na temu „O kulturnome identitetu Bosne i Hercegovine“ iz novooformljenog izbornog kolegija „Interkulturalno razumijevanje“ na prijediplomskom studiju politologije.
Prije samog Lovrenovićeva izlaganja nazočnima je kolegij predstavio doc. dr. Mile Lasić, inače nositelj kolegija na spomenutom studiju, koji se zahvalio vodstvu fakulteta na podršci za izvođenje ovog kolegija. Kako je kazao, svrha ovog kolegija je pripremiti studente za susretanje s drugima i uvažavanje drugih. Iako je u svojstvo akademskog nositelja spomenutog kolegija, Lasić je istaknuo kako će, zbog senzibilnosti tema i sadržaja, u izvođenju nastave sudjelovati brojni gosti i predavači.
– Dijalog je sveta stvar u procesu spoznaje, istaknuo je Ivan Lovrenović na samom početku svoga izlaganja ustvrdivši kako Bosna i Hercegovina još uvijek ne zna kakva je država.
– Bosna i Hercegovina ima problema sa svojim političkim identitetom. Ona se još uvijek traži i pred njom je mučan i dugotrajan proces. Ona je u krizi. U biti, cijelu svoju povijest je u krizi, kazao je.
Političku povijest Bosne i Hercegovine ocijenio je ćudljivom i diskontinuiranom poput ponornice. Cijelu njezinu političku povijest obilježila su razdoblja samostalnosti ili uklopljenosti u veće državne strukture, što je dugotrajno utjecalo na migracije i mozaično formiranje demokrafske i etničke slike društva u BiH.
Od uspostave osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, na ovim prostorima se radilo o bitnom dualitetu duhovne i kulturne situacije. Taj dualitet ogledao se u sferama visoke (elitne) i pučke kulture. I dok je visoka kultura bila obilježena krajnjim stupnjem izolacije između triju kulturnih entiteta, njihovo prožimanje se ostvarivalo u sferi pučke kulture.
– Pazar je jedan od najvažnijih fermenata civilizacijskog razvoja nekog društva, slikovito je Lovrenović potvrdio svoju tezu o prožimanju triju kulturnih entiteta.
Govoreći o hrvatskom nacionalnom kulturnom identitetu kazao je kako se tu ne radio o nečemu homogenom i jedinstvenom.
– Problem nastaje onda kada se uvidi da je hrvatska nacionalna kultura također kompozitna, a ne jedinstvena. Međutim, to nije otežavajuća okolnost, već bogatstvo, istaknuo je Lovrenović.
Na poseban način dotaknuo se i problema nasljeđivanja istaknuvši kako u kulturi nema krutih podjela na „naše“ i „njihovo“.
– U kulturi koja ima svojstvo povezivanja, a ne razdvajanja, sve je naše i takvim pitanjima i podjelama nema mjesta, teza je ovog uvaženog bosanskohercegovačkog i hrvatskog romanopisca, esejista i publicista.
Ivan KRALJEVIĆ