BEOGRAD – Bivši britanski veleposlanik u Beogradu Ivor Roberts izjavio je da bi bilo logično dopustiti samoproglašenom Kosovu da se ujedini s Albanijom poslije teritorijalnih korekcija sa Srbijom, ali da ne izgleda razumno dozvoliti samoopredjeljenje Kosovu, a ne i srpskom i hrvatskom dijelu BiH.
“One države koje prihvaćaju i prepoznaju neovisno Kosovo, a odbacuju pravo da se stanovnici u sastavnim dijelovima BiH izjasne o tome da li žele biti nezavisni ili da se spoje sa Srbijom ili Hrvatskom, pokazuju da im nedostaje intelektualna koherencija”, rekao je Roberts.
On je za beogradsku “Politiku” rekao da smatra da bi bilo licemjerno da Srbiji bude blokiran pristup u članstvo EU prije nego što prizna neovisnost svoje pokrajine, jer Kosovo još nisu priznale ni neke zemlje EU.
“Ideja da neriješeno pitanje granica treba da spriječi članstvo EU zadržala bi ne samo Cipar, nego i Britaniju, Irsku, Španjolsku i Dansku izvan EU”, istakao je Roberts.
On je ocijenio da je briselski sporazum koristan korak ka “detoksikaciji” odnosa između Beograda i Prištine.
“Sporazum je dobra stvar i mislim da premijer Ivica Dačić zaslužuje čestitke. Ali, trajno rješenje je samo ono koje je bolno za obje strane. Ono se, prema mom mišljenju, postiže podjelom Kosova, možda čak i zamjenom određenih teritorija”, istaknuo je Roberts , koji je sada predsjednik Trinity College u Oxfordu.
On je naglasio da su napori srpske vlade da odigra konstruktivnu ulogu u regiji prepoznati i cijenjeni ne samo u Londonu i Washingtonu, već i u drugim prijestolnicama EU.
Ističući da ne vidi nikakvu svrhu suđenja Srbije i Hrvatske u Haagu i povratka na stare optužbe, Roberts je rekao da taj proces može samo otvoriti stare povijesne rane.
Britanski diplomat smatra da treba održati međunarodnu konferenciju o Balkanu na kojoj bi granice bile ponovo definirane da bi se stvorile dugoročno stabilnije države.
On je naglasio da Srbija s geopolitičkog stajališta i za Europu ima dosta smisla.
“Članstvo Srbije i drugih zemalja Balkana u EU je neophodno kako bi cijeli region ušao u obrazac dobrog vladanja i dobrosusjedstva, baš kao što se to dogodilo na samom početku ovog projekta s Francuskom i Njemačkom koje su u prethodnih 75 godina vodile tri pogubna rata”, rekao je Roberts.
Govoreći o uzrocima Prvog svjetskog rata, Roberts je istakao da, iako je Srbin Gavrilo Princip “pritisnuo okidač” koji je zapalio sukob, nije bio potreban atentat nad bilo kojim pojedincem da se izazove svjetski rat.
“U pozadini Principovog čina bila je riješenost Austrije da jednom zauvijek završi s pitanjem Srbije, tako što će je anektirati i priključiti Austrougarskoj imperiji i uništiti ono što su nazivali zmijskim gnijezdom”, naveo je Roberts.
On je dodao da je šef austrijskog Generalštaba grof Fon Hocendorf najmanje 25 puta predložio rat sa Srbijom u godini prije izbijanja rata, a Principov čin je njemu i Habsburškoj monarhiji dao savršen izgovor.